Nacionalne manjine jedna su od „žrtava“ proračunske štednje u Hrvatskoj. Iako je saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podržao rebalans proračuna kojim se smanjuje iznose za manjine, rečeno je da je na djelu osiromašenje nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Iako je prosječno smanjenje izdataka po pojedinim stavkama u rebalansu proračuna 4 do 5 posto, na manjinama se „štedi“ višestruko više.
Zbog toga je - iako su svi drugi manjinski zastupnici glasali „za“ - predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i zastupnik talijanske manjine Furio Radin bio suzdržan kod glasanja o tom rebalansu, upozoravajući da je Vlada kao predlagatelj ovih rezova - neosjetljiva prema nacionalnim manjinama.
„Doživjeli smo ozbiljno regresiju. U godinu i po sredstva za manjinske udruge smanjena su za 17 posto“, kaže Radin za naš radio.
„I to bi još bio i najmanji problem, ali ako gledamo fokusirano na neke naročito osjetljive nacionalne manjine kao što su Romi, sredstva za Dekadu inkluzije Roma smanjena su za tri četvrtine, sredstva za obnovu srpske manjine smanjena su za gotovo trećinu, sredstva za udžbenike svih nacionalnih manjina smanjena su za 600.000 kuna, dakle za 25 posto", navodi Radin.
I doista - Romi su najveći gubitnici u ovom rebalansu – sredstva za realizaciju Dekade za inkluziju Roma 2005 – 2015 smanjena su sa 9,1 milijun kuna na 2,2 milijuna kuna, a sredstva za drugi projekt inkluzije smanjena su sa 420 na 191 tisuću kuna.
Ipak, za kapitalne donacije Romskom narodnom vijeću dodano je 1,5 milijun kuna, što bi bilo za svaku pohvalu da na njegovom čelu nije romski saborski zastupnik Veljko Kajtazi, inače član stranke vladajuće koalicije. Voditeljica romske udruge „Bolja budućnost“ Ramiza Memedi kaže za naš radio da se taj novac mogao bolje upotrijebiti:
„Nije to posao, to je katastrofa, zato što zadnje dvije godine otkako je Veljko Kajtazi saborski zastupnik romske manjine umjesto da pomogne romskoj zajednici, posebno da potiče obrazovanje, jer treba podići stipendije za srednjoškolce kako bismo motivirali djecu – a on uzima za sebe milijun i pol!“
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer upozorava da smanjene sredstava za manjine znači i dovođenje u pitanje politike integracije manjina u hrvatsko društvo uz očuvanje njihovog identiteta:
„Mi ne možemo integrirati nikoga, ako za to ne postoje realni uslovi. Ti uslovi se u ovoj varijanti smanjuju.“
On je na Odboru zapitao – a zašto se smanjuju i sredstva za manjine po bilateralnim ugovorima – sa Italijom i Mađarskom – dok se primjerice sredstva po bilateralnom ugovoru s Vatikanom isplaćuju u punom iznosu.
Provjerili smo – nema smanjenja za predviđenih 400 milijuna Katoličkoj crkvi temeljem ugovora s Vatikanom. Također, što nije ni po kakvom međudržavnom ugovoru nego po saborskoj odluci – u rebalansu nema ni smanjenja izdataka za parlamentarne stranke – ostaje 52 milijuna kuna kao i do sada.
Radin se boji da će manjine biti žrtva i sljedećih rebalansa proračuna:
„Nisam siguran da je osjetljivost prema nacionalnim manjinama u ovom trenutku – u posljednjih nekoliko godina – na onoj razini koju smo očekivali. Smatram da je to loše. Od 2004. do 2009. godine sredstva za udruge nacionalnih manjina išle su od nekih 20 milijuna kuna 2004. godine do 42 milijuna kuna 2009. godine. Od tada do danas ona se sukcesivno i postepeno smanjuju do sadašnjeg iznosa od 33 milijuna. Ne bih htio da ovaj mandat završimo na 2003. godini!“
Iako je prosječno smanjenje izdataka po pojedinim stavkama u rebalansu proračuna 4 do 5 posto, na manjinama se „štedi“ višestruko više.
Zbog toga je - iako su svi drugi manjinski zastupnici glasali „za“ - predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i zastupnik talijanske manjine Furio Radin bio suzdržan kod glasanja o tom rebalansu, upozoravajući da je Vlada kao predlagatelj ovih rezova - neosjetljiva prema nacionalnim manjinama.
„Doživjeli smo ozbiljno regresiju. U godinu i po sredstva za manjinske udruge smanjena su za 17 posto“, kaže Radin za naš radio.
„I to bi još bio i najmanji problem, ali ako gledamo fokusirano na neke naročito osjetljive nacionalne manjine kao što su Romi, sredstva za Dekadu inkluzije Roma smanjena su za tri četvrtine, sredstva za obnovu srpske manjine smanjena su za gotovo trećinu, sredstva za udžbenike svih nacionalnih manjina smanjena su za 600.000 kuna, dakle za 25 posto", navodi Radin.
I doista - Romi su najveći gubitnici u ovom rebalansu – sredstva za realizaciju Dekade za inkluziju Roma 2005 – 2015 smanjena su sa 9,1 milijun kuna na 2,2 milijuna kuna, a sredstva za drugi projekt inkluzije smanjena su sa 420 na 191 tisuću kuna.
Ipak, za kapitalne donacije Romskom narodnom vijeću dodano je 1,5 milijun kuna, što bi bilo za svaku pohvalu da na njegovom čelu nije romski saborski zastupnik Veljko Kajtazi, inače član stranke vladajuće koalicije. Voditeljica romske udruge „Bolja budućnost“ Ramiza Memedi kaže za naš radio da se taj novac mogao bolje upotrijebiti:
„Nije to posao, to je katastrofa, zato što zadnje dvije godine otkako je Veljko Kajtazi saborski zastupnik romske manjine umjesto da pomogne romskoj zajednici, posebno da potiče obrazovanje, jer treba podići stipendije za srednjoškolce kako bismo motivirali djecu – a on uzima za sebe milijun i pol!“
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer upozorava da smanjene sredstava za manjine znači i dovođenje u pitanje politike integracije manjina u hrvatsko društvo uz očuvanje njihovog identiteta:
„Mi ne možemo integrirati nikoga, ako za to ne postoje realni uslovi. Ti uslovi se u ovoj varijanti smanjuju.“
On je na Odboru zapitao – a zašto se smanjuju i sredstva za manjine po bilateralnim ugovorima – sa Italijom i Mađarskom – dok se primjerice sredstva po bilateralnom ugovoru s Vatikanom isplaćuju u punom iznosu.
Provjerili smo – nema smanjenja za predviđenih 400 milijuna Katoličkoj crkvi temeljem ugovora s Vatikanom. Također, što nije ni po kakvom međudržavnom ugovoru nego po saborskoj odluci – u rebalansu nema ni smanjenja izdataka za parlamentarne stranke – ostaje 52 milijuna kuna kao i do sada.
Radin se boji da će manjine biti žrtva i sljedećih rebalansa proračuna:
„Nisam siguran da je osjetljivost prema nacionalnim manjinama u ovom trenutku – u posljednjih nekoliko godina – na onoj razini koju smo očekivali. Smatram da je to loše. Od 2004. do 2009. godine sredstva za udruge nacionalnih manjina išle su od nekih 20 milijuna kuna 2004. godine do 42 milijuna kuna 2009. godine. Od tada do danas ona se sukcesivno i postepeno smanjuju do sadašnjeg iznosa od 33 milijuna. Ne bih htio da ovaj mandat završimo na 2003. godini!“
