Početkom svakog mjeseca 26-godišnjak iz Suhe Rijeke sa Kosova na internet stranici njemačke ambasade aplicira za radnu vizu. Prolazi ovu proceduru 20 mjeseci, ali do sada bez sreće.
"Ne samo da zakoči, već ponekad zaboravim da se prijavim (prvog dana). Onda, postaje rutina. Postoje određeni datumi kada se morate prijaviti i to učiniti", kaže on.
Negdje u prve dvije sedmice svakog mjeseca - kada je otvoren poziv za prijavu - kaže da posvećuje oko 15 minuta prijavi.
Ne želi da objavimo njegovo ime, jer je zaposlen na Kosovu, ali kaže da će, iako 20 dosadašnjih prijava nije bilo uspješno, nastaviti da se prijavljuje.
"Ne date se obeshrabriti (zbog neuspjeha u aplikaciji) jer samo okušavate svoju sreću", kaže on.
Od januara 2021., Kosovari su - zajedno sa svojim susjedima na Zapadnom Balkanu - dobili "privilegovan pristup njemačkom tržištu rada", navodi se na sajtu njemačke ambasade. Ovo dolazi nakon što je u Njemačkoj stupila na snagu "Uredba za Zapadni Balkan", preko koje građani zemalja ovog regiona mogu podnijeti zahtjev za radnu vizu, bez obzira na stručnu spremu.
U početku je uslove za radnu vizu dobijao onaj ko je uspijevao da se prvi registruje, da bi se kasnije promijenio način određivanja uslova, i to putem žrebanja u Saveznom ministarstvu vanjskih poslova Njemačke u Berlinu.
Radio Slobodna Evropa(RSE) pitao je Ambasadu Njemačke u Prištini koliko je zahtijeva podnijeto za rezervisanje termina za radnu vizu u roku od mjesec dana, ali je rečeno da se takva statistika ne vodi. Međutim, kako RSE saznaje, u toku godine ima 5.500 termina.
Na sajtu Ambasade Njemačke u Prištini navodi se da je način određivanja datuma zamijenjen postupkom žrebanja, "zbog izuzetno velike potražnje za određivanjem datuma, koja očigledno prevazilazi raspoložive datume".
I dok mladić iz Suhe Rijeke kaže da je okružen mnogim prijateljima koji su prošli kroz slične faze kao i on, neki drugi su imali više sreće u izvlačenju žrijeba.
Posljednjih godina hiljade Kosovara dobilo je radne vize za Njemačku. Samo prošle godine broj radnih viza koje je izdala njemačka ambasada porastao je za 110 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Jedan od onih koji su dobili radnu vizu za Njemačku je Ramiz Hodža, rođen u selu Šalja u Lipljanu. Već šest godina živi u Heilbronu u Njemačkoj. Za njega proces dobijanja vize nije bio tako težak.
"Da bih dobio vizu, čekao sam tri mjeseca na cijelu proceduru, jer je tada bilo manje zahtjeva", kaže Hodža za Radio Slobodna Evropa.
Kaže da oko njega ima mnogo drugih Albanaca. To pokazuje i broj stanovnika Kosova koji su se odrekli kosovskog pasoša da bi dobili njemački.
U periodu od januara do juna ove godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova prijavilo je oko 1.500 takvih slučajeva.
Prosječna plata na Kosovu je 520 eura, dok je u Njemačkoj bila 4.105 eura, prema zvaničnim podacima objavljenim u aprilu prošle godine.
Ali, pored boljih uslova života i većih plata nego na Kosovu, Ljirim Krasnići iz organizacije Germin, koja se bavi uglavnom pitanjima dijaspore, smatra da je Njemačka postala privlačna zemlja za Kosovare iz još jednog razloga.
"Razlog zašto ljudi odlaze u Njemačku, a ne u Francusku i druge razvijene zemlje Evropske unije je taj što je Njemačka veoma olakšala emigraciju iz zemalja Zapadnog Balkana", kaže Krasnići za RSE.
On kaže da je olakšanje koje je napravljeno kroz "Uredbu za Zapadni Balkan" došlo zbog potrebe Njemačke za radnom snagom i zbog starenja njemačkog stanovništva.
"Proceduralni i birokratski aspekt je u velikoj mjeri olakšala njemačka država, kako bi privukla što više mladih ljudi, posebno profesionalaca, da se tamo integrišu i rade u Njemačkoj", dodaje Krasnići.
U augustu ove godine, njemačka vlada je odobrila planove da se imigrantima olakša put do državljanstva i omogući da više ljudi imaju dvojno državljanstvo.
Prema predloženim novim pravilima, koje još treba da odobri parlament, naturalizacija u Njemačkoj bila bi moguća nakon pet godina, umjesto sadašnjih osam godina.
Prema podacima Kosovske agencije za statistiku, većina imigranata sa Kosova posljednjih godina je otišla legalno i otišli su radi spajanja porodice, pronalaska posla ili dugotrajnog studiranja.
Ukupno, oko 15 posto viza koje je izdala njemačka ambasada na Kosovu 2022. godine bile su radne vize – velika većina su bile turističke vize za putovanja u zemlje Šengena.
Od 1. januara 2024. godine, Kosovari će moći da putuju bez viza u zemlje šengenskog prostora radi turističkih posjeta, porodičnih stvari i slično. Međutim, ova viza ne znači i radnu dozvolu.
Facebook Forum