Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Moskva dati stotine miliona dolara dodatnih kredita Minsku i da su se on i njegov ruski kolega dogovorili o novom jedinstvenom tržištu prirodnog gasa.
Obraćajući se novinarima nakon tri sata dugog sastanka sa Aleksandrom Lukašenkom, obojica su zaobišli pitanja da li su nakon više od 20 godina konačno dogovorili da stvore “savez”, što je veliki korak ka ponovnom ujedinjenju ekonomija i političkih struktura dviju bivših sovjetskih republika.
Lukašenko je novinarima rekao da je došlo do “napretka” i da je dogovoreno 28 odvojenih “mapa puta” nakon dugogodišnjeg pregovaranja.
No, rekao je da bi cjelokupni paket za konfederaciju mogao biti usvojen tek oko kraja oktobra uz dodatak da će biti “napredak, napredak u mnogim sferama.”
Putin je također pohvalio Bjelorusiju rekavši da se nakon višemjesečnih previranja situacija "stabilizirala”. Dodao je da će Rusija do kraja iduće godine Bjelorusiji dati oko 640 miliona dolara kredita.
U međuvremenu, Lukašenko je rekao da su njegovi razgovori s Putinom bili pošteni i konstruktivni.
Sastanak 9. septembra, njihov peti ove godine, dolazi nakon godine dana do sada neviđenih političkih previranja u Bjelorusiji, kojom Lukašenko vlada od ranih 1990-ih.
Lukašenkovo putovanje u Moskvu uslijedilo je usred pojačanih špekulacija da će on i Putin finalizirati višedecenijski plan o potpunom uspostavljanju “saveza” koji bi blisko integrisao dvije zemlje.
Prošlog mjeseca je bjeloruski ambasador u Rusiji rekao da su svi planovi odnosno poglavlja za finalizaciju ugovora gotovo spremni i da bi mogli biti dovršeni na samitu Lukašenko-Putin.
To bi bio veliki korak ka ponovnom ujedinjenju dvije zemlje, ali bi mogao podrivati i suverenitet Bjelorusije, čemu se Lukašenko godinama odupirao.
No, bjeloruski moćnik sve je izoliraniji od prošlogodišnjih predsjedničkih izbora na kojima je tvrdio da je ponovo izabran na šesti mandat.
Bjeloruska opozicija smatra da su izbori najmešteni što je izazvalo višemjesečne ulične proteste koje su bjeloruske snage sigurnosti oštro suzbile.
U prvim komentarima sastanka sa Putinom, Lukašenko je tvrdio da su Rusi i Bjelorusi jedan narod.
"Krećemo se, kao i sve civilizirane zemlje, samo zajedno, samo u zajednici; matične države, bliski narodi, praktično jedan narod, i Rusi i Bjelorusi dolaze iz istih korijena", rekao je Lukašenko.
Zapadne vlade odbile su priznati Lukašenka za legitimnog predsjednika, te su njegovoj vladi nametnule sankcije zbog tekućeg suzbijanja opozicije, nezavisnih medija, grupa za ljudska prava i civilnog društva.
Uoči Lukašenkove posjete Moskvi, bjelorusko ministarstvo odbrane priopćilo je da su ruski borbeni avioni Sukhoi stigli u Bjelorusiju kako bi pomogli u patroliranju na njenim granicama u sklopu novih zajedničkih vojnih napora.
Ministarstvo nije navelo koliko je aviona stiglo, niti je dalo dodatne detalje o njihovom učešću u praćenju granica.
Napetosti duž granice Bjelorusije s Evropskom unijom porasle su posljednjih mjeseci, a Brisel je optužio Minsk da je namjerno poslao hiljade migranata u Uniju kroz Latviju, Litvaniju i Poljsku.
Najava pojačanja granice stigla je prije nego što će hiljade bjeloruskih i ruskih trupa započeti zajedničke vojne vježbe “Zapad-2021”.
Vježbe, koje se provode svake dvije godine na ruskim i bjeloruskim teritorijama, u prošlosti su izazivale zabrinutost među članicama NATO -a.
U ovogodišnje sedam dana duge vježbe bit će uključeno do 200.000 vojnika, oko 80 aviona i helikoptera, 290 tenkova, 240 artiljerijskih oruđa, više projektila i minobacača, kao i 15 brodova, naveli su iz ruskog Ministarstva odbrane.
Ranije ovog mjeseca, Lukašenko je rekao da će Rusija uskoro isporučiti Bjelorusiji veliku pošiljku vojne opreme, uključujući avione, helikoptere i sisteme protuzračne odbrane.
