Dostupni linkovi

Kako je pisala Slobodna Bosna, a prenio hrvatski tisak, premijer RS Milorad Dodik je, navodno, potpisujući Ugovor o prodaji naftnog sektora RS Rusima, uz tri tamošnje tvrtke, aneksom ugovora ruskom partneru prodao i dio hrvatskog teritorija, pa je tako rusko poduzeće Njeftegazinkor postalo potencijalni suvlasnik Jadranskog naftovoda (JANAF) i naftnog terminala u luci Ploče.

U utorak su o ovom pitanju razgovarali hrvatski ministar vanjskih poslova, Gordan Jandroković, i bosanskohercegovački veleposlanik u Zagrebu, Vladimir Raspudić. Prema šturom priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, Jandroković je od Raspudića zatražio detaljne informacije i očitovanje vezano uz navodna ustupanja prava na gradnju terminala za naftne derivate u luci Ploče, te udjela u JANAF-u, a u sklopu prodaje Naftne industrije Republike Srpske.

Istovremeno, nikakav pravni subjekt s područja Republike Srpske nije zatražio, niti je dobio koncesiju, za izgradnju bilo kakvog terminala na području luke Ploče, tvrdi nam Tomislav Batur, ravnatelj Lučke uprave Ploče, državne institucije koja je zadužena za lučki teritorij:

"Nikakav pravni subjekt s područja Republike Srpske nije zatražio, niti dobio, koncesiju za izgradnju bilo kakvog terminala na području luke Ploče. Prema tome, ne vidim niti jedan argument na osnovu kojeg bi gospodin premijer Republike Srpske, Dodik, mogao Rusima dati pravo na izgradnju terminala u Pločama."

Batur tvrdi da niti jedna ruska tvrtka nije pokazala interes za pločanske terminale, koji su ionako već dati pod koncesiju:

"Oni nisu pristupili Lučkoj upravi, onoj koja je u ime države upravljala lukom. Već smo dodijelili dvije koncesije za izgradnju terminala u lučkom području. Mi više i ne raspolažemo prostorom gdje bi se mogao graditi novi terminal."

Odlučne Batureve tvrdnje i dalje ne znače konačno otklanjanje mogućnosti da ruske kompanije, zahvaljujući Republici Srpskoj, uđu u Ploče. U tisku se, kao moguća lokacija za naftni terminal, spominjalo brdo Trovro u Rogotinu, nedaleko Ploča. Naime, na tom brdu je još 1963. godine uknjiženo gotovo 80 tisuća metara četvornih na ime Rafinerije nafte iz Bosanskog Broda, koja je danas u ruskom vlasništvu.

Tomislav Batur:

"Prema nekoj dokumentaciji, 1963. godine njima je bilo i dodijeljeno to zemljište, ali to ne bih mogao komentirati pošto se radi o prostoru koji nije lučko područje, pa prema tome nije pod upravom Lučke uprave i u tom smislu se ne radi o dijelu luke Ploče."

To je područje grada Ploče, ali nova gradska administracija danas nije bila u mogućnosti potvrditi, ili zanijekati, da je brdo Trovro u vlasništvu bosanskobrodske rafinerije.

Činjenica da ta lokacija nije na samom moru ne bi predstavljala problem za izgradnju naftnog terminala, rekao nam je poznati ekolog, predsjednik udruge EKO - Kvarner, Vjeran Piršić:

"Vidio sam u svijetu terminale koji su udaljeni od mora i obale."

Eventualna izgradnja naftnog terminala u luci Ploče, ili u blizini Ploča u Neretvanskom kanalu, ma tko mu bio vlasnik, ugrozit će taj dio Jadrana. Ugrozit će ga balastne vode i organizmi neprilični Jadranu, koji dolaze s njima, tvrdi Vjeran Piršić:

"Problem je što postoji navodno sporazum između Tuđmana i Izetbegovića koji nije ratificiran u Saboru, koji Sabor neće ni ratificirati jer je veoma nepovoljan za Hrvatsku, koji bi omogućio da se napravi u Pločama luka za izvoz naftnih derivata, što bi enormno povećalo probleme balastnih voda. Već sada u Pločama imamo možda najveće probleme balastnih voda u Hrvatskoj, a to je zbog izvoza drva iz Bosne. Praktički bi ta varijanta, da ruski partneri sa tri rafinerije zagospodare tržištem derivata ovog dijela Evrope, putem luke Ploče, stvorila velike probleme na Jadranu zbog balastnih voda."

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG