Dostupni linkovi

Vjetar u leđa terminalu na Krku


Podrška za izgradnju terminala za ukapljeni plin na Krku na Summitu triju mora u Varšavi

Izgradnja terminala za ukapljeni plin na sjevernojadranskom otoku Krku dobila je vjetar u leđa na Summitu triju mora u Varšavi održanom 6. srpnja. Radi se o realizaciji europske energetske strategije i projektu od interesa za Hrvatsku i zemlje u njenom susjedstvu, kažu eksperti.

I hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i američki predsjednik Donald Trump u istupima na Summitu triju mora u Varšavi snažno su podržali izgradnju LNG terminala na otoku Krku, ideje koja već tri decenije nikako da se realizira, a po ocjeni struke korisna je za ovaj dio Europe i sukladna europskoj energetskoj strategiji.

„Gledajući čisto s energetske strane, ova inicijativa zapravo ne bi trebala biti ništa drugo nego realizacija europskog zahtjeva za energetske politike da sve zemlje u namjeri izgradnje europskog tržišta imaju interkonekcije jedna sa drugom. Prema tome, ako imate još jedan terminal, to je kao prvo diversifikacija dobave i to nipošto nije konkurencija 'Sjevernom toku', jer u tom projektu imate 110 milijardi kubika plina za 10 godina. A ovdje imate dvije i po milijarde kubika za par godina i dvostruko toliko za 15 godina, ali je to dopuna energetskoj sigurnosti juga Europe“, kaže o tom projektu, profesor zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Igor Dekanić.

Čini se da se unazad nekoliko mjeseci ozbiljnije krenulo u realizaciju ovog projekta, nakon što se godinama razmišljalo, pa onda godinama planiralo fiksni terminal, i na kraju shvatilo da je zbog kapaciteta plinovoda, pretpostavljenih potreba mogućih korisnika i brzine izgradnje u ovoj fazi optimalno rješenje plutajući terminal.

„Terminal nije 'Pale sam na svijetu' i njegov kapacitet uvijek ovisi o kapacitetu plinovoda nizvodno, kroz koji će taj plin ići“, pojašnjava u izjavi za Radio Slobodna Europa direktor LNG Hrvatska Goran Frančić.

Ono što u prvoj fazi možemo nuditi kao kapacitet regasifikacije, a jednak je sadašnjem kapacitetu transportnog sustava je 2,6 milijardi kubičnih metara plina. Sljedeća faza ovisi najviše o tome koliki će biti interes da Plinacro može izgraditi dodatne plinovode, pa bi se povećao kapacitet na 4 do 4,5 milijarde kubika, i u konačnici je to negdje preko šest milijardi kubičnih metara plina kapaciteta, što je i maksimalni tehnički kapacitet interkonekcije sa Mađarskom.“

Europska unija ovog je proljeća dodijelila nepovratnih 102 milijuna eura, što je nešto manje od trećinu potrebnih sredstava, i intenzivno se priprema početak izvedbe. „Pretprojektiranje je pri kraju, isto tako i studija utjecaja na okoliš, i njima bi trebale slijediti okolišna, lokacijska i građevinska dozvola za instalacije terminala na kopnu“, kaže Frančić. Gdje su potencijalni kupci?

„To je središnja i jugoistočna Europa. To su tržišta s kojih smo i sada dobili iskaz interesa. Tu ima 15-16 tvrtki koje su iskazale interes, s time da tvrtka koju vodim – LNG Hrvatska - ne kupuje ukapljeni plin (LNG) i ne prodaje uplinjeni plin. Mi smo samo jedno sredstvo koje prihvaća tuđi LNG, kratkotrajno ga skladišti u svojim skladišnim prostorima, regasificira i šalje u sustav. A trgovci su ti koji zakupljuju kod nas kapacitete, kupuju negdje po tržištima LNG i prodaju ga krajnjim kupcima.“

LNG terminal u Poljskoj
LNG terminal u Poljskoj

Europske zemlje su redom zbog nedostatnih vlastitih izvora osuđene na uvoz energenata. U Hrvatskoj je prošle godine po prvi puta vlastita proizvodnja bila manja od uvoza, a susjedi uvoze veliku većinu ukupne potrošnje – od Bosne i Hercegovine pa do Slovenije i Mađarske.

Krajem osmog ili početkom devetog mjeseca biti će objavljeni tenderi za nabavu plutajućeg terminala i izgradnju zemaljske infrastrukture, a Frančić u prvom kvartalu sljedeće godine očekuje zatvaranje financijske konstrukcije i konačnu investicijsku odluku. Kada kreće komercijalna eksploatacija?

„Rok je kraj 2019, a može biti i početak 2020. godine. Ogrjevna sezona 2019/2020 je nešto što je realno moguće ostvariti, ako se u prvom kvartalu sljedeće godine donese pozitivna odluka.“

Nemaju samo Amerikanci ukapljeni plin, kako protivnici ove ideje vole naglašavati. Ima ga i Katar, Australija, mediteranske zemlje, pogotovo Egipat kao najbliži i zato možda sa najpovoljnijom cijenom. Ali to će – kada posao jednom krene – odlučivati sami distributeri u susjednim zemljama.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG