Dvostranačka grupa američkih senatora predstavila je 14. jula Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2026. godine, sa revidiranim paketom sankcija i carina s ciljem pritiska na finansije kojima Moskva finansira rat, uz nastojanje da se prevaziđu zabrinutosti koje su zaustavile ranije verzije prijedloga zakona.
Prijedlog zakona koji je do sada prikupio više od 26 pristalica iz obje stranke, dobio je dodatni politički značaj nakon iznenadne smrti senatora Lindseyja Grahama iz Južne Karoline, jednog od njegovih glavnih autora. Očekuje se da će podrška prijedlogu zakona rasti.
Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer pozvao je na hitno glasanje u Senatu, rekavši da bi zakon trebalo usvojiti "u čast Lindseyja", dok je lider republikanske većine u Senatu John Thune iz Južne Dakote rekao da se "nada da možemo to ostvariti".
Ovaj zakon predstavlja kulminaciju više od godinu dana dvostranačkih pregovora, a Graham je samo dan prije smrti objavio da su zastupnici, nakon višemjesečnih razgovora, postigli dogovor s Bijelom kućom o ključnim odredbama.
Prema riječima njegovih kolega, Graham se vratio iz Ukrajine neposredno prije smrti i razgovarao je s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o paketu sankcija, izražavajući optimizam da je administracija konačno spremna da ga podrži.
"Bio je apsolutno oduševljen", rekao je demokratski senator Richard Blumenthal iz Connecticuta, Grahamov glavni demokratski partner na ovom zakonu, govoreći o njihovom posljednjem razgovoru.
"Nikada ga nisam čuo tako ushićenog."
Blumenthal je rekao da podržava da zakon ponese Grahamovo ime, nazivajući ga "dijelom njegovog naslijeđa".
Fokus na najvećim kupcima ruske energije
Revidirani zakon značajno mijenja raniji prijedlog koji je izazvao kritike zastupnika i američkih saveznika zbog širine carinskih odredbi.
Umjesto uvođenja opće carine od 500 posto za zemlje koje kupuju rusku energiju, nova verzija odobrava carine do 100 posto usmjerene na pet najvećih kupaca ruske nafte i prirodnog gasa, grupu za koju sponzori zakona kažu da uključuje Kinu i Indiju.
Zakon također predviđa izuzeća za zemlje koje uvoze manje od 15 posto godišnjeg izvoza ruskog prirodnog gasa, pod uslovom da poduzimaju "značajne korake" kako bi smanjile svoju zavisnost od ruske energije.
Pristalice zakona kažu da su promjene osmišljene kako bi se smanjile neželjene ekonomske posljedice za američke saveznike, uz istovremeno održavanje pritiska na najvažniji izvor prihoda Kremlja.
"Ogromna većina ruskih prihoda, posebno onih koji se koriste za agresorski rat u Ukrajini, dolazi od izvoza ruske nafte i gasa", rekao je jedan pomoćnik u Senatu, opisujući zakon kao prilagođen da cilja upravo taj sektor.
Pored carina, prijedlog zakona nalaže uvođenje sankcija u roku od 30 dana od stupanja na snagu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, visokih političkih i vojnih lidera, državnih kompanija, finansijskih institucija, energetskih projekata, oligarha i stranih kompanija koje podržavaju rusku vojno-industrijsku bazu.
Također proširuje sankcije protiv takozvane ruske "flote u sjeni", koju čine stari tankeri za prevoz nafte pod drugim zastavama, a koji se koriste za zaobilaženje postojećih ograničenja na izvoz ruske energije.
U poređenju s prethodnim verzijama, novi zakon također uklanja formulacije koje su činile sankcije uslovljenim učešćem Rusije u mirovnim pregovorima, čineći mnoge kaznene mjere obaveznim.
Fleksibilnost Bijele kuće ostaje ključni kompromis
Ključni element pregovora s Trumpovom administracijom bio je očuvanje predsjedničke fleksibilnosti.
Revidirani prijedlog zakona daje predsjedniku ovlaštenje da pod određenim okolnostima odustane od primjene sankcija, odražavajući zabrinutost Bijele kuće da izvršna vlast mora zadržati prostor za djelovanje kada je to u interesu Sjedinjenih Država.
Istovremeno, demokratski pregovarači osigurali su strožije odredbe o nadzoru koje zahtijevaju od administracije da obavijesti Kongres i obrazloži svako odustajanje od sankcija.
Kompromis je uslijedio nakon višemjesečnih pregovora u kojima su učestvovali Graham, Blumenthal, demokratska senatorica Jeanne Shaheen iz New Hampshirea i visoki zvaničnici administracije, uključujući ministra finansija Scotta Bessenta.
Trump je 14. jula rekao da prijedlog zakona ima "dobre šanse" za usvajanje, iako je sugerirao dodavanje sankcija usmjerenih na Iran i Hezbollah. Blumenthal se usprotivio ponovnom otvaranju pregovora, rekavši da zakon već ima odobrenje Bijele kuće i da bi trebao ići dalje bez dodatnih izmjena.
Pristalice vide pritisak na rusku ratnu mašinu
Pristalice tvrde da zakon direktno cilja finansijske temelje ruske invazije na Ukrajinu napadom na prihode od izvoza nafte i gasa.
"Ako Kremlj može finansirati svoju ratnu mašinu prodajom nafte i gasa, moći će nastaviti rat", rekla je Shaheen. "To će zaustaviti te kupovine. Jasno će pokazati da takve kupovine nose stvarne troškove."
Blumenthal je prijedlog opisao kao uvođenje "sankcija maljem" protiv Rusije i njenih pristalica, dok je republikanska senatorica Katie Britt iz Alabame rekla da je Graham vjerovao da će ova mjera postati "najznačajnija stvar" koju je ostvario tokom svoje senatorske karijere.
Senatori koji su prošle sedmice putovali s Grahamom u Ukrajinu rekli su da je on zakon smatrao prekretnicom koja bi mogla ojačati poziciju Kijeva i na bojnom polju i u svim budućim mirovnim pregovorima.
Daniel Fried, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju, koji je služio u sedam administracija, rekao je da najveća snaga revidiranog zakona leži u njegovom oštrijem fokusu na ruski izvoz energije.
"Najjača odredba je član 113 usmjeren protiv ruskog izvoza nafte i gasa", rekao je Fried za Radio Slobodna Evropa.
"Taj član je praktičniji od originalne verzije, ali bi se mogao pokazati izazovnim za provedbu. Ipak, njegovo usvajanje moglo bi donijeti dobro u pravom trenutku: izvršiti pritisak na Rusiju da okonča rat."
Protivljenje u Predstavničkom domu naglašava prvu zakonodavnu prepreku
Uprkos širokom zamahu u Senatu, prijedlog se suočava s kritikama u Predstavničkom domu.
Zastupnik Gregory Meeks iz New Yorka, vodeći demokrata u Predstavničkom domu za vanjsku politiku, tvrdi da zakon Trumpu daje prevelika ovlaštenja za uvođenje carina, umjesto da nalaže automatske sankcije protiv Moskve.
"Ovo nije toliko zakon o sankcijama koliko ogromno zaobilazno ovlaštenje predsjedniku Trumpu da uvodi dodatne carine, uključujući i našim evropskim saveznicima", rekao je Meeks.
Upozorio je da sankcije na kraju i dalje ostaju podložne predsjedničkoj diskreciji i pozvao zastupnike da umjesto toga nastave rad na dvostranačkom zakonu zasnovanom na Zakonu o podršci Ukrajini, koji je Predstavnički dom usvojio ranije ove godine.
Kritičari naglašavaju da, iako pristalice u Senatu vjeruju da su blizu osiguravanja dovoljnog broja glasova, zakon i dalje može biti predmet značajne rasprave prije nego što stigne na Trumpov sto.
Blumenthal je, međutim, izrazio uvjerenje da je zakon blizu usvajanja.
"O ovom zakonu se pregovaralo gotovo dvije godine, mukotrpno, ponekad i bolno", rekao je. "Mislim da imamo glasove."
