Dostupni linkovi

'Liječenje' korone na društvenim mrežama


Društvene mreže, već prepune različitih teorija zavjere o korona virusu, postale su i platforma na kojoj laici savjetuju o dobrim i lošim lijekovima.

Nekome je pomoglo, vas može da ubije, komentariše za Radio Slobodna Evropa (RSE), infektolog u penziji Bakir Nakaš, savjete o lijekovima za COVID-19, koji se dijele na društvenim mrežama.

Uz liječenje negativnim jonima, sodom bikarbonom ili domestosom, na društvene mreže stigli su i savjeti o tome koji se to i kada tačno lijek treba koristiti za liječenje simptoma korona virusa.

Svoju terapiju s virtuelnim prijateljima dijele oni koji su bili pozitivni na virus, a nisu medicinski radnici. Tako su društvene mreže, već prepune različitih teorija zavjere o korona virusu, od onih da nije stvaran do onih koje govore da su maske, baš kao i držanje fizičke distance, ugrožavanje individualnih sloboda, postale i platforma na kojoj laici savjetuju o dobrim i lošim lijekovima.

Medicinski radnici kažu da je to prije svega opasano po zdravlje ljudi, naročito u doba pandemije.

"I kada liječnik propiše terapiju, uvijek u onom pratećem informativnom letku piše da postoje i komplikacije, da postoje i kontraindikacije i da postoje neželjeni efekti. Znači mi kada preporučimo određenu terapiju skrenemo pažnju pacijentima da mogu nastupiti neželjeni efekti da može doći do određenog pogoršanja ukoliko uzimaju druge lijekove”, upozorava Bakir Nakaš.

Opasnost je kada sa svojim prijateljima na društvenim mrežama dijelite terapiju propisanu isključivo vama, dodaje on.

"Stavite se u položaj da se pacijent, koji uzima neku terapiju, čitajući društvene mreže zainteresuje za neke šeme liječenja koje su pomogle nekim njegovim poznanicima i onda počne primjenjivati terapiju, ne znajući da li ta terapija u njegovom slučaju uopšte odgovara”, kaže Nakaš.

Epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini u vezi s korona virusom je teška, ali još uvijek pod kontrolom, ocijenio je u intervjuu 3. avgusta za RSE Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje FBiH. Broj zaraženih naročito u glavnom gradu svakodnevno raste.

Zbog toga je važno da se građani pridržavaju propisanih mjera i vjeruju zvaničnim i kredibilnim izvorima, naročito kada je u pitanju liječenje smatra Nakaš.

Medicina nije nagađanje

Portal Raskrinkavanje.ba već tri godine se bavi analizom i provjerom informacija koje se plasiraju na društvenim mrežama i internet portalima.

Analizirali su i Facebook status sarajevskog biznismena Ejuba Kučuka, koji je nakon što je otkrio da je pozitivan na korona virus na svom profilu između ostalog podijelio terapiju za slučaj da neko sumnja da je inficiran, ali i ukoliko je stvarno obolio od COVID-a – 19.

"Kada smo radili analizu tih tvrdnji koje su iznijete u tom statusu i koje su prenijeli neki portali, prvo smo kontaktirali infektologinju, koja je rekla naravno da to ne može tako da se radi i naravno da ta kombinacija lijekova za nekoga može biti potencijalno štetna, za nekoga može biti opasna. Medicina nije nagađanje", kaže za RSE Tijana Cvjetičanin iz portala Raskrinkavanje.ba.

Ljudi su, dodaje ona, u vrijeme pandemije izloženi svemu što ljudska mašta može da proizvede i situacija nikada nije bila lošija.

"Te se tvrdnje kreću od stava da virus uopšte ne postoji i da je to sve laž i prevara i te su možda najopasnije, možda čak opasnije od ovih koje nude nekakve tretmane neutemeljene, zato što ljude potiču da se ponašaju najrizičnije moguće", kaže ona.

Na internetu je, kako objašnjava, i čitav pokret protiv maski, protiv držanja fizičke distance, koje predstavljaju kao atak na individualnu slobodu i humanost.

"Potpuno je to apsurdno, ali po tome koliko su viralni takvi postovi, takve grupe i takvi profili, vidimo da nažalost veliki broj ljudi smatra da je to utemeljeno razumno i opravdano, što nije ni u kom slučaju. A onda imamo ove koji priznaju da virus postoji, ali dovode u pitanje sve ostalo što je naučni konsenzus o virusu", dodaje Cvjetičanin.

Sve to je, izazvalo kakofoniju dezinformacija o korona virusu, koja je prema njenim riječima, intenzivnija od bilo čega što je do sada viđeno.

"Nismo do sada imali situaciju da jedan za drugim postom koji sadrže evidentne besmislice dobijaju od pet do 25.000 šerova na Facebooku ili stotine hiljada ili čak milione pregleda na YouTubeu, u roku od dan ili dva", navodi ona.

Psiholozi upozoravaju na nekoliko bitnih elementa, a prvi je da kako kažu, živimo u postčinjeničnom društvu u kojem je svako mišljenje laika u očima javnosti gotovo pa izjednačeno sa preporukama i činjenicama koje dolaze iz nauke ili od eksperata.

"Mi smo to znali i prije ove COVID situacije i uvijek upozoravali na to koliko je važno razvijati kritičko mišljenje kod ljudi, da mogu razaznati šta je to neka činjenica ili dokaz koji dolazi iz znanosti, a šta je to mišljenje ili preporuka nekoga ko nema kompetencije da daje neke savjete, posebno kada su u pitanju zdravlje, sigurnost, život”, kaže za RSE psihologinja Dženana Hrustemović.

Preporuke koje ljudi koji su laici daju na društvenim mrežama, smatra ona, predstavljaju rizik da će ljudi početi da koriste takva mišljenja kao dokazane naučno provjerene informacije i početi sami da se liječe.

Je li zakazao sistem?

Opštoj konfuziji doprinosi i činjenica da je put pacijenta u zdravstvenom sistemu u BIH neuređen i komplikovan i da građani često ne dobijaju jasne informacije.

"Možda je ovdje zakazala naša struka. Možda su se farmaceuti i liječnici trebali više pojavljivati u medijima i imati određene svoje linije i portale na kojima bi moli plasirati informacije koje su zasnovane na dokazima”, smatra infektolog Bakir Nakaš.

Sa širenjem lažnih i neprovjerenih informacija ne suočava se samo BiH već čitav svijet kaže psihologinja Dženana Hrustemović i ukazuje na nepovjerenje građana u sistem koje stvara dodatne probleme.

"Dakle svima nama je jako važno da znamo da moramo pratiti informacije i da moramo pratiti preporuke ljudi koji su kredibilni i koji su autoritet u ovoj situaciji. A naše autoritete pozivam da budu što efikasniji i obezbijede ljudima jednostavne i provjerene informacije. Sve drugo nama u ovom trenutku ne treba”, kaže ona.

Buka i bijes društvenih mreža

Direktor sarajevskog Media Centra Boro Kontić smatra da je nivo informacija koje ljudi dobijaju u vrijeme pandemije siromašan, limitiran i nedovoljan pa su, kako kaže, građani prinuđeni da se "dovijaju na različite načine", naročito ako se ima u vidu komplikovan put da se makar u Sarajevu dođe do ljekara.

"S jedne strane imate društvene mreže koje zapravo nisu mediji, iako se tako ponašaju. Tu ljudi iznose svoje privatne stavove, pa sada ko hoće da to prihvati i da povjeruje u to, on će to i uraditi. Problem je kada se ta buka i bijes s društvenih mreža prenesu u oficijelne medije u koje ljudi imaju kakvo takvo povjerenje", navodi on.

Činjenica je da se prije svega mladi najviše informišu na društvenim mrežama.

"Pogotovo neko ko ima par hiljada pratilaca na društvenoj mreži on je zapravo jak kao dnevna novina u Bosni i Hercegovini. Ja ne znam da naše dnevne novine imaju veće tiraže. Dakle to stigne do ogromnog broja ljudi. Da ne govorim o onima koji imaju desetine hiljada pratilaca koji odjedanput prime tu poruku. To je sa jedne strane opasnost vremena u kojem živimo", dodaje Kontić.

Tijana Cvjetičanin navodi kako veliki broj postova sa društvenih mreža, bez provjere, prenose i internet portali, što kod ljudi izaziva konfuziju u kojoj više ne znaju šta je istina, a šta ne.

"To su mali požari koji gore po društvenim mrežama i svaki u svom domenu doprinose tome da se ta epidemija koju je teško suzbiti još teže suzbija. Kada izazovete toliku konfuziju da ljudi više ne znaju šta je stvarno, onda je jako teško postići bilo kakvu društvenu koheziju šta mi svi kao društvo treba da radimo da ovo zaustavimo", kaže ona.

XS
SM
MD
LG