Premijer Kosova Albin Kurti sastao se sa šeficom diplomatije Evropske unije Kajom Kallas, kojoj je rekao da će se zemlja angažovati da se u žalbenom postupku ispravi osuđujuća presuda protiv četvorice bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
"Izrazio sam duboku zabrinutost zbog teških i nepravednih kazni protiv bivših čelnika OVK-a u prvostepenoj presudi Specijalizovanih vijeća, nakon procesa koji u svojoj cjelini nije bio transparentan. Suđenje nije završeno i Republika Kosovo će se angažovati da se ovaj proces i presuda isprave u žalbenom postupku", napisao je Kurti na društvenim mrežama.
Bivši čelnici OVK-a, Hashim Thaçi, Kadri Veseli, Jakup Krasniqi i Rexhep Selimi, proglašeni su krivim 16. septembra po četiri tačke optužnice za ratne zločine i zajedno osuđeni na 81 godinu zatvora.
Sastanak Kurtija i Kallas dolazi dan nakon što je u Skupštini Kosova Demokratska partija Kosova pokrenula proceduru za izmjene zakona o Specijalizovanim vijećima. Saopštili su da izmjene nemaju za cilj ukidanje Suda, dok EU nije željela komentarisati ovu inicijativu.
Odbrana četvorice pripadnika OVK-a, u međuvremenu, pokrenula je postupak za žalbu na odluku Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu, poznatih i kao Specijalni sud, dok se Kurti od objavljivanja presude obavezao na angažman institucija u tom pravcu.
U Prištini se, u međuvremenu, svake noći održavaju protesti protiv odluke Suda u Hagu, dok su za naredne dane najavljeni i protesti širom zemlje.
Kurti je tokom sastanka u New Yorku govorio i o drugim pitanjima s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kajom Kallas, uključujući i napad u Banjskoj.
Podsjetio je da će za dva dana, odnosno 24. septembra, biti tri godine od napada na Policiju Kosova u Banjskoj, koji je izvela grupa naoružanih Srba.
Tokom napada ubijen je policajac Afrim Bunjaku. U pucnjavi koja je uslijedila ubijena su i trojica srpskih napadača.
Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste – najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda.
Kosovo kontinuirano traži izručenje Radoičića iz Srbije, dok on ima prijavljeno prebivalište u Srbiji.
"Milan Radoičić i ostali pripadnici terorističke paravojne grupe, koje štiti predsjednik Srbije, dok im pruža zaštitu i usluge, moraju se suočiti s pravdom na Kosovu. Zatražio sam podršku EU-a da izvrši pritisak na Srbiju", napisao je Kurti.
Kosovo je optužilo Srbiju za napad u Banjskoj kod Zvečana, ali Beograd negira bilo kakvu umiješanost.
EU, ali i Sjedinjene Američke Države, zatražile su da odgovorni budu izvedeni pred lice pravde.
Tokom sastanka Kurti je rekao da je, dok je Kosovo strateški opredijeljeno za evropski i euroatlantski put, susjedna Srbija "kao da stoji između Rusije i Kine".
Srbija je kritikovana od SAD-a i EU-a zbog svoje vanjske politike, posebno zbog toga što nije uvela sankcije Rusiji zbog rata protiv Ukrajine. SAD je također izrazio zabrinutost zbog toga što Beograd kupuje rusko i kinesko oružje.
Kurti je također rekao da je tokom sastanka s Kallas iznio zabrinutost zbog položaja Albanaca koji žive u Srbiji. Kazao je da su Albanci u Preševskoj dolini "diskriminisani", nedovoljno zastupljeni u institucijama i suočeni s onim što je poznato kao pasivizacija adresa.
Pasivizacija adresa podrazumijeva brisanje građana s adresa na kojima su bili registrovani. Ovaj postupak rezultira gubitkom srpskog državljanstva i, posljedično, građanskih prava, uključujući pravo glasa, pravo na posjedovanje imovine, ostvarivanje zdravstvenog i penzionog osiguranja, kao i pravo na zaposlenje.
O ovom pitanju kontinuirano govore Albanci u Preševskoj dolini, kao i Vlada Kosova, koja je ovu praksu okarakterisala kao diskriminatornu.