Dostupni linkovi

Kurspahić: 'Osveta' nad nedužnima


Kemal Kurspahić, novinar
Kratka novinska vijest - objavljena i u programima Radija Slobodna Evropa - prošla je prilično nezapaženo u poplavi strateški važnijih globalnih vijesti dana. Pod naslovom "Prve žrtve osvete Al-Kaide" javljeno je: "Samo nekoliko sati poslije objavljivanja vijesti da je Osama bin Laden ubijen u Pakistanu, u toj zemlji je u blizini jedne džamije u Čarsadi odjeknula eksplozija u kojoj su poginuli žena i troje dece". Ta vijest značajna je za bolje razumijevanje "muslimanskih aspekata" ubistva lidera svjetske terorističke mreže, odnosno kao tragični podsjetnik da su, pored sveg zla koje su nanijeli u svijetu, bin Laden i njegovi sljedbenici mnogo zla nanijeli i pripadnicima vjere u ime koje su zaratili s cijelim svijetom: na stotine muslimana ubijeno je u samoubilačkim napadima na džamije i na stotine hiljada je gurnuto u "unakrsnu vatru" u džihadu protiv vrijednosti savremene civilizacije. Ubistvo žene i troje djece kao "osveta" za ubistvo bin Ladena najbolji je primjer bolesne ekstremističke logike kojom se vodi globalni teroristički pokret.

Svako će se prema ubistvu bin Ladena odnositi prema vlastitim osjećanjima i uvjerenjima, pa se ne može propisivati "recept" kako bi se javnost - ili kako bi se muslimani - morali odnositi prema tom činu ali lično sam sa zanimanjem čitao saopštenje muslimanskog udruženja u mom vašingtonskom susjedstvu: to udruženje neposredno nakon objavljivanja vijesti o bin Ladenovom ubistvu oglasilo se izjavom zadovoljstva zbog "ispunjavanja pravde za žrtve 11. septembra" i zahvalnosti pripadnicima vojnih i obavještajnih službi koje su najodgovornijeg za terorističke napade priveli pravdi.

"Oni koji provode akte terora, ubijanja i okrutnosti u ime islama uništavaju ne samo nedužne živote nego takođe iznevjeravaju i vrijednosti vjere koju tvrde da predstavljaju. Nikakva nepravda učinjena muslimanima ne može nikada opravdati masakr nevinih, i nijedan teroristički čin nikada neće služiti stvari islama. Mi osuđujemo i ograđujemo se od svake muslimanske grupe ili pojedinca koji počine takav brutalan i neislamski čin. Odbijamo da dozvolimo da naša vjera bude talac odvratnih kriminalnih akcija manjine koja djeluje izvan učenja i kurana i poslanika Muhameda" - saopštilo je udruženje koje okuplja muslimane u vašingtonskim predgrađima.

Oni žive vlastitu vjeru u međureligijskom dijalogu i poštovanju. Samo koju nedjelju ranije, u mojim virdžinijskim novinama objavio sam izvještaj o tome kako je to udruženje povodom jevrejskog praznika u džamiji ugostilo ručak za pripadnike te zajednice na kojem su, uz čašu soka od grožđa umjesto tradicionalnog vina, razgovarali o stvarima od zajedničkog ljudskog interesa umjesto o stvarima koje ih dijele.

Valjda i iz vlastitog bosanskog iskustva, u kojem sam odrastao u okruženju poštovanja za različita vjerska osjećanja i pripadnosti - da bi onda te vrijednosti nasilno bile zamijenjene sumnjičenjem, mržnjom pa i istrebljenjem "drugoga" - priču o tom zajedničkom muslimansko-jevrejskom ručku objavio sam na naslovnoj strani kao prvorazredan životni primjer dobrosusjedstva.

Uklanjanje vođe svjetskog terorizma, osim svih drugih još mogućih posljedica na svjetskoj sceni, moglo bi imati i to djejstvo oslobađanja muslimanskog svijeta od dijelom prihvaćenog a dijelom nametnutog poistovjećivanja ili solidarnosti s ideologijom islamskog ekstremizma.

Predsednik Barak Obama govori sa vatrogascima u Njujorku, 05. maj 2011.
Okolnosti bin Ladenove smrti otvaraju mogućnosti oslobađanja i od nekih mitova u vezi s terorizmom i antiterorizmom.

Jedan je: mit o samom bin Ladenu.

Za razliku od marketinški motivisane predstave o mučeniku koji se skriva po gudurama i pećinama i prkosi moćnima, pokazalo se da je on - kao i neki od balkanskih bjegunaca - živio u svim lagodnostima urbanog okruženja, pred nosom vojnih i obavještajnih službi zemlje koja mu pruža gostoprimstvo, daleko od zaslijepljenih sljedbenika koje šalje u smrt u ime ideala svetog žrtveništva na koje sam nije spreman.

Drugi: o tome kako je navodno sadašnji američki predsjednik Obama "mekan" prema terorizmu.

Njegovo nastojanje da privede kraju rat u Afganistanu, za koji je i sam uvjeren kako je Americi nametnut napadima od 11. septembra 2001, i rat u Iraku - za koji se danas zna da je poveden pod lažnim izgovorom navodnog iračkog oružja masovnog uništenja - izložilo ga je kritici da nije dovoljno odlučan u stvarima nacionalne bezbjednosti. Operacija u kojoj je likvidiran bin Laden pokazala je upravo suprotno: Obama je predsjedavao nad višemjesečnim najstrože povjerljivim pripremama operacije a to što je ona izvedena u najvećoj tajnosti i bez ijedne žrtve na američkoj strani pokazalo je da se spektakularni rezultati u borbi protiv terorizma mogu postići i bez ratova i žrtava. Obama je, osim toga, u ovoj operaciji od riječi do riječi slijedio vlastito obećanje iz predsjedničke izborne kampanje kad je rekao da bi - ako bi postojale "akcione obavještajne informacije" o tome gdje je bin Laden - bio spreman da i bez saglasnosti pakistanskih vlasti jednostrano izvede operaciju njegovog hapšenja ili ubistva.

Jedan mogući "muslimanski odgovor" na bin Ladenovu likvidaciju zabilježen je u Njujorku: tamo je građanima okupljenim povodom dobre vijesti na mjestu gdje je nekad stajao Svjetski trgovinski centar američke zastave, za 25 dolara po komadu, prodavao - izbjeglica iz Afganistana.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG