Dostupni linkovi

Kako su SAD pronašle Bin Ladena


 Ministarstvo odbrane SAD objavilo je snimak mjesta gdje se skrivao vođa Al Kaide, Abotabad, Pakistan
Ministarstvo odbrane SAD objavilo je snimak mjesta gdje se skrivao vođa Al Kaide, Abotabad, Pakistan

Priredila: Biljana Jovićević

Izvještač RFE/RL Heather Maher istraživala je kako su obavještajene službe prikupljale podatke i kako je američki predsjednik Barak Obama naredio operaciju specijalnih snaga koja je okončala život Osame Bin Ladena.

Sve je započelo kada je jedan osumnjičeni za terorizam u SAD otkrio ime jednog od Bin Ladenovih najpovjerljivijih kurira, poznat pod ratnim imenom Abu Ahmed al Kuvajti, osoba koja je lideru Al Kaide bila glavni kontakt posebno od kada su elektronske komunikacije za njega postale previše riskantne.

Kurir je, kako se navodi, takođe bio blizak sa Kaledom Šeikom Muhamedom, koji se smatra najodgovornijim za napad na SAD, 11.septembra 2001., kao i sa Faraj Al Libijem, čovjekom koji je naslijedio Mohameda nakon njegovog hapšenja.

VIDEO: Osama bin Laden: Povijest nasilja

x
Osama bin Laden: Povijest nasilja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:19 0:00
Direktan link

Mike Rogers, član obavještajnog komiteta Predstavničkog doma, rekao je da je njegovo hapšenje i ispitivanje dovelo do prvih krucijalnih inforamcija koje su američke službe na kraju dovele to Abotabada, gradu na 60 kilometra od Islamabada.

Rogers međutim odaje počast čitavoj američkoj obavještajnoj mreži za saradnju u ovoj operaciji.

“Kada pogledate nevjerovatan i kompletan rad analitičara, operativaca, operativica CIA, ljudi u Nacionalnoj agenciji za sigurnost (NSA), male komadiće mozaika i sve smjestite na jedno mjesto, u jedan crtež kojim se dželatu stezala omča, ovo je bila nevjerovatna operacija koju je tvrdim rijetko koja zemalja u svijetu, ako ih uopše ima, mogla učiniti", kazao je on.

Jedna od najhrabrijih odluka

Obavještajni zvaničnici su u nedjelju veče po američkom vremenu dali više detalja o samoj operaciji i njenom vojnom aspektu, ali su uglavnom govorili anonimno zbog osjetljivosti teme.

Rekli su da i pored toga što su znali pravo ime kurira još 2007. godine, pravu lokaciju Šeika Abu Ahmeda nijesu uspjeli pronaći sve do kraja 2009. godine, negdje u blizini Islamabada.

Do avgusta 2010. uspjeli su da utvrde da je najačešće boravio na toj lokaciji izvan Islamabada i nakon toga počeli sa detaljnim analizama, prije svega kuće u kojoj je boravio, ograđane zidovima između 4 i 6 metara visine bez telefona i internet konekcije.

Stariji zvaničnik administracije kaže da je ključni momenat bio kada su shvatili da kurir kojeg su pratili više od dvije godine živi na tako sigurnom mjestu da nije bilo dileme da se na njemu nalazi i izuzetno vrijedna meta.

Već u septembru zvaničnici CIA su počeli vjerovati da postoji veoma snažna indicija da se u kući nalazi i sam Bin Laden. Takođe su sumnjali da je skrovište napravljeno 2005. godine upravo za skrivanje Bin Ladena koji je morao napustiti planine Avganistana još nakon bitke kod Tora Bora 2001.

John Brennan


U februaru su, nakon mjeseci obavještajnog rada i provjera CIA zvaničnici i savjetnici za bezbjednost u Bijeloj kući došli do toga da su vjerovatno našli skrovište Bin Ladena.

Plan je predstavljen predsjedniku Obami koji se složio sa analizama i dao zeleno svjetlo za ono što savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Brennan opisuje kao „agresivni kurs akcije“.


„Nije postojalo ništa što je stvarno potvrđivalo da je Bin Landen u tom skrovištu, ali kada se predsjednik Obama suočio sa mogućnošću akcije, on je prosuđivao na osnovu jačine argumenta i inforamacija koje je imao i na kraju je donio odluku, za koju ja vjerujem da je bila jedna od najhrabrijih, koju je jedan predsjednik donio u posljednje vrijeme", ocijenio je Brennan.

Pokvaren helikopter

Polovinom marta Obama je započeo sastanke sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost, u šest sedmica održali su pet takvih sastanka. Raspravljalo se o tome da li da se kuća skrovište bomabrduje, i pored činjenice da u kući živi 22 ljudi, ali time se i smanjuje mogućnost da Bin Ladenovo tijelo bude identifikovano.

Obama nije odobrio takav pristup, želeći prije svega dokaz da je Bin Laden ubijen kao i da se broj žrtava svede na minimum.

Dio oštećenog helikoptera, 2. maj 2011.

Napad američkih trupa za specijalne operacije mornaričkih snaga poznatim pod imenom Navy SEALS bila je akcija koju je Obama preferirao i 19. aprila dao je preliminarno odobrenje za nju.

Iako je bilo logično da se o ovom planu obavijeste pakistanski zavničnici oni su izostavljni. Američki zvaničnici ih nijesu kontaktirali sve do momenta dok američki avioni zajedno sa ljudima nijesu bili van pakistanskog vazdužnog prostora.


Formalno odborenje operacije Obama je dao 29. aprila ujutro direktoru CIA Leonu Paneti. Operacija je bila predviđena za 30. april ali je odložena za 1. maj.

Helikopter koji je tim vodio na odredište pokvario se, ali je zamijenjen. Tim je evakuisan iz njega i pun bombi eksplodirao, a da pri tom nijesu bili sigurni da li će helikopter za evakuaciju stići nakon akcije.

Tokom napada Bin Landen je pokušao da pruži otpor i pogođen je u lice, prema nekim navodima metak ga je pogodio u lijevo oko. Vojni komandant obavijestio je Vašington da je Bin Laden mrtav nakon čega je nastala erupcija oduševljenja u štabu CIA. U Bijeloj kući zvaničnici su takođe pratili svaki momenat operacije, kaže Brennan.

“Bili smo u mogućnosti da pratimo svaki trenutak operacije. To je vjerovatno bio jedan od najanksioznijih vremenskih perioda u životu ljudi koji su se okupili ovdje juče“, opisuje on.

Američki tim je pokupio dokaze koje su našli u kući i fotografije sa Bin Ladenovim tijelom nakon čega su odletjeli u zamjenjenom helikopteru.


Tako je čovjek koji je držao SAD u opasadi skoro 10 godina na kraju uhvaćen u akciji koja je trajala manje od 45 minuta.

Krvavi put Osame bin Laden

Krvavi put Osame bin Ladena

Najtraženiji terorista sveta rođen je 1957. godine u Rijadu (Saudijska Arabija). Osama bin Laden je jedno od 52 dece Muhameda bin Ladena, jednog od najbogatijih građevinskih preuzetnika u Saudijskoj Arabiji i neke od njegovih nebrojenih žena.
Kada je Sovjetski Savez intervenisao u Avganistanu 26. decembra 1979. godine bin Laden je bio jedan od hiljada muslimana koji su se odazvali pozivu na džihad.
Otputovao je u Pešavar, pogranični grad u Pakistanu koji je bio logističko središte snaga koje su se odupirale sovjetskoj invaziji.

Sa finansijskim sredstvima porodične kompanije (prema pisanju Washington Posta, na 300 miliona dolara) organizovao je i finansirao snage koje su se odupirale Sovjetima. Osama bin Laden je učestvovao u nekoliko bitaka, uključujući krvavu opsadu Džalabada koja je označila kraj sovjetske okupcije Avganistana 1989. godine. Zbog svojih zasluga Laden je slavljen kao heroj i u Avganistanu i u svojoj domovini.
Godine 1991. godine Osama Bin Laden je napustio Saudijsku Arabiju i preselio se u Sudan gde je militantna islamska vlada preuzela vlast. Sa svojim nasledstvom, procenjenim na 250 miliona dolara investirao je u ovoj siromašnoj zemlji.

Započeo je nekoliko legalnih poslova, uključujući tu i veliku građevinsku kompaniju.
Istovremeno je počeo da širi organizaciju Al Kaida (na arapskom: baza), mrežu mudžahedinskih veterana i drugih islamskih militarista, koju je osnovao pred kraj avganistansko-sovjetskog konflikta. Preko Al Kaide povezao se sa sličnim terorističkim grupama. Uskoro su Sjedinjene Države postale njegov glavni cilj.

Dana 3. oktobra 1993. godine osamnaest američkih vojnika je ubijeno u pucnjavi u glavnom gradu Somalije Mogadišu. Ovo krvoproliće dovelo je do toga da su se američke trupe povukle iz Somalije.

Do sredine 1990-ih ime Osame bin Ladena bilo je povezano s većinom značajnih terorističkih aktivnosti, uključujući tu i postavljanje bombe u Svetskom trgovinskom centru u Njujorku 1993. godine. Tom prilikom poginulo je šest ljudi.

Godine 1994. vlada Saudijske Arabije oduzela mu je državljanstvo i zamrznula njegovu imovinu. Takođe najuža porodica javno se odrekla Osame bin Ladena. U avgustu 1995. Osama je pisao kralju Fahdu pozivajući ga na gerilski rat protiv američkih trupa stacioniranih u Saudijskoj Arabiji.

U novembru iste godine izveden je bombaški napad na kamion američke vojske u Rijadu. Za napad su optužene četiri osobe koje su izjavile kako su na ovaj čin bile inspirirane Osamom bin Ladenom. Nakon ovog incidenta američka vlada je uz saudijsku podršku, vršila pritisak na vladu Sudana da kontroliše Osamu bin Ladena. Kao rezultat ovog pritiska Osama se skrasio u Avganistanu gde je imao jaku podršku. Bin Laden je pomogao talibanima, minornim radikalima da preuzmu vlast u zemlji zaslužujući tako njihovu lojalnost.

Godine 1998. bacio je fatvu pozivajući na smrt svih Amerikanaca bez obzira da li se radi o vojnim ili civilnim osobama. I bez obzira radi li se o muškarcima, ženama ili deci.

Dana 7. avgusta 1998. godine, tačno osam godina nakon što su američke snage stigle u Saudijsku Arabiju, za vreme Zalivskog rata dva kamiona bombe eksplodirala su ispred američke ambasade u Najrobiju u Keniji te Dar es Salamu u Tanzaniji. Eksplozija u Najrobiju ubila je 213 ljudi, a ranila 4.500. U Dar es Salamu ubijeno je 11 ljudi i 85 je ranjeno. Kao i u pređašnjim napadima Osama je porekao svoju upletenost. No, odali su ga faksovi koje je slao terorističkim ćelijama u Londonu.

Dve nedelje nakon napada na ambasade, američki predsednik Bil Klinton naredio je napade projektilima na mesta za koja se pretpostavljalo da su teroristički kampovi u Avganistanu kao i na farmaceutsko postrojenje koje je proizvodilo hemijsko oružje u Kartumu (Sudan).

U novembru 1998. godine američka vlada je ponudila pet miliona dolara nagrade za bilo kakvu informaciju koja bi vodila hapšenju Osame bin Ladena. Naredne 1999. godine FBI smestio ga je na listu deset najtraženijih zločinaca. Osamin teroristički niz je nastavljen - bomba u vazdušnoj luci u Los Anđelesu i bombaški napad na američki ratni brod U.S.S. Cole u jemenskoj luci Aden.

Najteži napad odigrao se 11. septembra 2001. kada su teroristi oteli četiri aviona na komercijalnim letovima i s dva aviona zaleteli se u Svetski trgovinski centar.
Treći avion strmoglavio se na Pentagon u Vašingtonu dok se četvrti avion srušio u Pensilvaniji jer su putnici pružili otpor teroristima. Kao po pravilu Osama bin Laden porekao je svoju upletenost u ove događaje, ali ih je pozdravio.

Nedugo nakon napada na Svetski trgovinski centar, američki predsednik Džorž Buš zatražio je od avganistanskih vlasti da predaju Osamu bin Ladena. Oni su to odbili i usledio je američki oružani odgovor početkom oktobra 2001. godine. To je dovelo do pada talibanske vlasti u Avganistanu.
XS
SM
MD
LG