Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kurspahić: Svjetska vijest iz – Mitrovice


Vijest koju su gotovo svi mediji u regionu prenijeli: SAD bi mogle poslati Kondolizu Rajs kao specijalnog izaslanika za Balkan

Piše: Kemal Kurspahić

(Komentar: Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa)

Etiketa „lažna vijest“ toliko je upotrebljavana i zloupotrebljavana, posebno od vremena američke predsjedničke kampanje 2016. godine, da je uvrštena i u jedan od često citiranih rječnika (dictionary.com) čija definicija tog pojma glasi:

„Lažna vijest: Neistinite novinske priče, često senzacionalne prirode, proizvedene da bi se širile internetom s ciljem podizanja oglasnih prihoda putem web saobraćaja ili da bi se diskreditovala javna ličnost, politički pokret, kompanije itd.“

Učestaloj upotrebi etikete „lažna vijest“ naročito je doprinio američki predsjednik Donald Tramp (Trump) koji je tokom kampanje, ali i nakon što je u januaru prošle godine uselio u Bijelu kuću, svaku javnu kritiku svojih odluka odbacivao kao “lažnu vijest“. U prvih jedanaest mjeseci prošle godine on je sintagmu „lažna vijest“ upotrijebio čak 153 puta koristeći je najčešće da omalovaži kritiku iz gledanih televizijskih programa poput CNN-a i NBC-a ali i najprestižnijih američkih dnevnika „propadajućih“ Njujork tajmsa i Vašington posta.

"Trump svaku javnu kritiku svojih odluka odbacivao kao 'lažnu vijest'"
"Trump svaku javnu kritiku svojih odluka odbacivao kao 'lažnu vijest'"

Tramp je nedavno, u jednom televizijskom nastupu, čak ustvrdio kako je on lično i izmislio taj pojam, rekavši: „Gledajte, mediji su – zaista, riječ, mislim jedan od najvećih pojmova do kojih sam došao, lažni. Pretpostavljam da su drugi ljudi koristili taj pojam godinama, ali ja to nikad nisam zapazio“.

Ali, kako je upotreba „lažnih vijesti“ po štetnim posljedicama prevazišla razmjere vrijeđanja predsjedničkog samoljublja i sujete, pa se osnovano sumnja da je korištena i za miješanje Rusije u tok i ishod američke predsjedničke kampanje – uključujući i širenje „vijesti“ iz ne baš utvrđenih izvora o tome kako je i sam papa podržao Trampovu kandidaturu za predsjednika – i za potkopavanje povjerenja javnosti u medije pa tako i potkopavanje ustavne zaštite slobode štampe, pojačani su i pritisci iz Kongresa i javnosti na društvene mreže da upotrijebe svoje tehnološke kapacitete za sprečavanje širenja „lažnih vijesti“.

Tako je Facebook u aprilu objavio izvještaj u kojem zaključuje kako se pojam „lažne vijesti“ odnosi na raznolik u osnovi netačan sadržaj, od netačnih vijesti do komentara, parodija, obmana, ogovaranja ili jednostavno pogrešnih izjava. Facebook zato za netačan sadržaj s namjerom da se obmani javnost radije koristi izraze „netačne vijesti“ ili „dezinformacije“.

Jedan primjer kakvu sve upotrebu može imati, da ne kažemo lažna, ali očito vijest koja nema verifikaciju i oslonac u relevantnim izvorima, nudi i balkanska medijsko-politička scena. Krajem novembra, informativna agencija Sputnjik Srbija objavila je vijest koju su gotovo svi mediji u regionu u cjelini ili izvodima prenijeli pod naslovom „Sjedinjene Države bi mogle poslati Kondolizu Rajs (Condoleezza Rice) kao specijalnog izaslanika za Balkan“.

„Vijest“ se, na prvi pogled, oslanja na manje-više poznate činjenice: kako i neki uticajni glasovi u američkoj javnosti i Kongresu zagovaraju pojačano angažovanje na Balkanu, uključujući i imenovanje specijalnog izaslanika za region; kako i neki regionalni partneri – uključujući Kosovo i većinu stanovništva Bosne i Hercegovine – žele obnovu i jačanje američkog uticaja; kako u američkoj politici vlada zabrinutost zbog „štetnog uticaja Rusije“ na Balkanu. Pa, zašto bi u takvom kontekstu, balkanska javnost smatrala da je moguće imenovanje bivšeg državnog sekretara za izaslanika za Balkan vjerovatno „lažna vijest“?

Razlog da se ta „informacija“ čita sa zdravom dozom kritičnosti i skepse sadržan je u samom tekstu u kojem se kaže: „Bivši državni sekretar Sjedinjenih Država Kondoliza Rajs mogla bi biti glavni kandidat za poziciju američkog specijalnog izaslanika za Balkan, nekoliko izvora u Beogradu i Mitrovici izjavilo je Sputnjiku Srbija“.

„Nekoliko izvora“ – od kojih se ne navodi nijedan niti se njihova ozbiljnost potvrđuje navođenjem njihove službene veze s mogućim odlukama u Vašingtonu – u svakom će intelektualno opreznom čitaocu izazvati nezaobilazno pitanje: a kako bi to neki „izvor u Mitrovici“ o američkoj politici mogao znati nešto što po svim dostupnim izvorima ne zna niko ni u Vašingtonu?

Ali, „vijest“ proizvodi praktične posljedice.

Najavama kako bi specijalni izaslanik za Balkan imao dva ključna zadatka, da obnovi američku vodeću ulogu na Kosovu i u Bosni i Hercegovini – uključujući utvrđivanje međunarodnog statusa Kosova i brisanje Republike Srpske – osnažuju se patriotske reference aktuelnih srpskih političkih vođa i potreba za zaštitničkom ulogom Moskve.

"Srpski ministar spoljnih poslova javno omalovažava i sadašnjeg američkog predstavnika na Balkanu Hojt Brajana Jia"
"Srpski ministar spoljnih poslova javno omalovažava i sadašnjeg američkog predstavnika na Balkanu Hojt Brajana Jia"

Istovremeno se produbljuje antizapadna sumnjičavost u Srbiji. Tako njen ministar spoljnih poslova javno omalovažava i sadašnjeg američkog predstavnika na Balkanu Hojt Brajana Jia (Hoyt Brian Yee) i navodno budućeg izaslanika kad kaže kako je Ji „77. pomoćnik zamjenika“ a „Rajs 78.“ i kako s njima mogu razgovarati niže rangirani predstavnici Srbije kojoj trebaju novi nosioci vlasti u Vašingtonu – predsjednik, državni sekretar i potpredsjednik – a ne predstavnici bivših administracija čija je jedina misija da opravdaju ono što su nekada radili.

  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG