Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kurspahić: Ana Frank u Sarajevu


Izložba o Ani Frank u nacističkom logoru Bergen-Belsenu, gdje je i ubijena

(Komentar*)

U zemlji u kojoj se iritirajući događaji smjenjuju na ubrzanoj traci, ponižavanje penzionera - glavni grad bez vode - beskrajno odgađanje popune upitnika za pridruženje Evropi - ucjene s ruskim blagoslovom u vezi sa članstvom u NATO savezu - pritisci za oživljavanje ratnih ciljeva „udruženog zločinačkog poduhvata“ iz susjednih zemalja koje se zaklinju na poštovanje „suvereniteta i teritorijalnog integriteta“ bosanske države ... gotovo se moglo očekivati da će bez pravog odjeka i zgražavanja proći i nova skandalozna epizoda prekrajanja istorije Bosne i Hercegovine i njenog guranja u ralje fašizma.

U utorak je, naime, objavljeno kako je izraelska ambasada sa sjedištem u Tirani uputila protestnu notu Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine zbog toga što su vlasti Kantona Sarajevo odlučile da se osnovna škola u Dobroševićima imenuje po ustaško-nacističkom simpatizeru Mustafi Busuladžiću. Čak je i list u čijem je genetskom kodu antifašizam vijest o tome na naslovnoj strani objavio pod nedomišljenim naslovom - „Izrael se buni zbog Mustafe Busuladžića“ – kao da je gnušanje nad činom odavanja počasti simpatizeru nacizma tek stvar neke „ambasade sa sjedištem u Tirani“ a ne civilizacijskih standarda u kojima se ne može istovremeno pretendovati na europejstvo i svrstavati se na stranu najmračnijih ideologija prošlosti.

List, ipak, ide i dalje dajući riječ i predstavnicima opozicionih stranaka (da ih i imenujemo: SDP, Demokratska fronta i Naša stranka) koji su se dosljedno protivili odluci o preimenovanju škole, a donosi i bezosjećajno reagovanje člana Kluba zastupnika vladajuće SDA koji kaže kako još „nisu dobili nikakav dopis“ o tome zašto škola ne bi nosila to ime i kako ostaju pri svojoj odluci „dok nas drugi ne ubijede da tako ne treba da bude“.

Ne vjerujem da bi monumentalnu prazninu u vaspitanju kantonalne skupštinske većine mogao popuniti bilo kakav „dopis“ ako ih niko, u porodici-u školi-na džumi, nije poučio kakva su zla čovječanstvu nanijeli nacisti i njihovi sljedbenici u okupiranim zemljama: od šest miliona Jevreja ubijenih u logorima smrti do desetina hiljada ubijenih u ustaškom logoru Jasenovac. Onima kojima trebaju dopisi i dokazi o tome što zna cijeli svijet više se i ne može pomoći.

Anne Frank, povijest za danas
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:30 0:00

Šteta je, ipak, što se ta rehabilitacija jednog simpatizera fašizma, koji je pisao o zadovoljstvu što „Židovi nestaju iz čaršije“, događa baš u Sarajevu, gradu koji je u svijetu poštovan kao primjer multietničnosti i kosmopolitizma i koji je i među nekim od najčuvenijih Jevreja u Evropi i Americi uživao duboka saosjećanja i poštovanje za patnju pod opsadom i – pored ostalog – za očuvanje u dva rata dragocjenog rukopisa Sarajevske Hagade. To da se zastupnici vladajuće koalicije dviju bošnjačkih stranaka, SDA-SBB, radije svrstavaju iza ideologije koja je dovela do istrebljenja najvećeg dijela jevrejske zajednice u gradu nego iza očuvanja i njegovanja zajedničkih vrijednosti dobrog komšiluka tužna je slika dokle se došlo u poništavanju najboljega u nama.

Može li se bilo šta učiniti u suzbijanju neofašizma i antisemitizma? Ako, recimo, pitate najodgovornije u italijanskom fudbalskom savezu – mora se. Nakon što su prošle nedjelje navijači rimskog Lacija izveli neukusnu manifestaciju antisemitizma kad su stadion u Rimu prekrili imidžem Ane Frank u dresu gradskog rivala Rome, to je odjeknulo kao neviđen antisemitski ispad. Ana Frank, sa svojim dnevnikom pisanim u skrovištu u amsterdamskom potkrovlju, postala je simbol jevrejskog stradanja u Holokaustu: dnevnik je pisala kad je imala samo 13-14 godina, a ubijena je u nacističkom logoru Bergen-Belsen sa 15 godina.

Italijanski predsjednik nazvao je incident „alarmantnim“, fudbalski savez odgovorio je obrazovnom kontraofanzivom: igrači Lacija su u srijedu izišli na teren u dresovima sa likom Ane Frank i porukom „Ne antisemitizmu“ a na svim stadionima italijanske lige prije utakmice je čitan sljedeći pasus iz „Dnevnika Ane Frank“:

„Vidim svijet koji se polako pretvara u divljinu, čujem dolazeću grmljavinu koja će, jednoga dana, uništiti i nas, osjećam patnju miliona. A ipak, kad gledam gore u nebo, nekako osjećam da će se sve promijeniti nabolje, da će i ova okrutnost nestati, da će se mir i spokoj ponovo vratiti.“

Predsjednik Lacija najavio je kako će za navijače organizovati godišnju posjetu Aušvicu.

Kad bi mogla „čuda da se dese“, onda bi se sljedeća zasjedanja Glavnog odbora SDA i Skupštine Kantona Sarajevo održavala ispod velike slike Ane Frank i recimo sljedeće misli iz njenog dnevnika: „Što je učinjeno ne može se poništiti, ali možemo spriječiti da se ponovi“.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG