Dostupni linkovi

'Hodamo ulicama fašističkih ideologa i koljača'


UIica Mile Budaka, Mostar

Umjetnost je jedan od načina kako se suprotstaviti modernom fašizmu, u Bosni i Hercegovini, na Balkanu, ali i u cijeloj Evropi, koji ima slične ciljeve kao onaj od prije 80 godina. Ističu to organizatori 2. Festivala antifašističkog filma, koji se od 23. do 28. oktobra održava u Mostaru.

Cilj je obrazovati i informirati moderne generacije, kako bi znali prepoznati fašizam i suprotstaviti mu se, ističu iz mostarskog ogranka Udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (NOR).

Festival antifašističkog filma održava se u spomen-kući narodnog heroja Gojka Vukovića u Mostaru, gradu u kojem antifašizam nije u modi, kaže prvi čovjek mostarskog Udruženja antifašista i boraca NOR-a Sead Đulić.

"Živimo u gradu u kojem je jako puno fašističkog djelovanja, neofašističke ideologije, u gradu u kojem politika podržava neofašizam, kreira ga, potiče. Mi hodamo ulicama fašističkih ideologa, koljača", rekao je Đulić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Đulić ukazuje na činjenicu da nekoliko ulica u Mostaru od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća nosi nazive po ideolozima i zvaničnicima tzv. Nezavisne države Hrvatske (NDH) iz Drugog svjetskog rata, poput Mile Budaka, te Vokića i Lorkovića.

Ulica Vokića i Lorkovića, Mostar
Ulica Vokića i Lorkovića, Mostar

Na drugom po redu Festivalu antifašističkog filma u Mostaru prikazuje se u šest dana sedam filmova savremene produkcije iz više evropskih zemalja – poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke ili Bjelorusije, kao i Srbije.

Pet je igranih filmova, dok su dva dokumentarna, od kojih jedan govori o tome kako su nestali narodni heroji iz Beograda.

"Na primjeru Beograda i nestanku oslobodilaca Beograda, onih koji su žrtvovali, dali živote za slobodu Beograda u antifašističkoj borbi, oni su nestali netragom, ali to je sudbina antifašista na prostoru skoro cijele eks-Jugoslavije", rekao je Đulić, dodajući da bi isto tako moglo stajati i kako su nestali narodni heroji iz Mostara, čijih bista više nema na postamentima.

Mostarski antifašisti smatraju da je znakovito da se u školama iz historije ne uči o Drugom svjetskom ratu, pa mladi i ne prepoznaju šta je to fašizam.

Član mostarskog Udruženja antifašista i boraca NOR-a (UABNOR) Amer Zagorčić ističe da je današnja potreba za antifašizmom jednako izražena kao i 1941. godine, samo su oblici borbe drugačiji.

"Imamo slične ciljeve koje smo imali i tada, dakle teorije krvi i tla, jer to možemo vidjeti na svakom koraku, u svakodnevnom političkom životu, u kojem javne i političke ličnosti – ne samo u Bosni i Hercegovini, nego na čitavom Balkanu, a imamo i pojavu u čitavoj Evropi rastućih fašizama – zastupaju takve stavove, koji neodoljivo podsjećaju na svijet od prije 80 godina", rekao je Zagorčić za RSE.

Danas umjetnici, političari, sociolozi... nemaju odgovora kako se suprotstaviti strašnoj aveti nacionalizma u Evropi i od devedestih na Balkanu.

Kako reagirati na današnji fašizam, mora se smisliti nanovo, komentira za RSE umjetnik i politolog Husein Oručević.

"To nanovo osmišljvanje antifašizma i borbe protiv nacionalizma, ovog radikalnog nacionalizma, koji se pojavio i na Balkanu i u Europi, nanovo moramo promisliti i nanovo, što bi se reklo, obrazovati generacije koje će ga što brže prepoznavati i tako se njemu suprotstaviti", zaključuje Oručević.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    U novinarstvu je od 1994. godine. Diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara od 2012. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG