Dostupni linkovi

Kulture u medijima gotovo da nema


Konferencija u Prištini, koja je okupila novinare i predstavnike medija sa Kosova, iz Srbije, Makedonije, BiH i Albanije
Nedostatak kulturne politike, manjak novca za kulturu, te nedinamične emisije iz kulture, razlozi su sve manje zainteresovanosti za ovu oblast.

O ovim temama je bilo riječi na drugoj regionalnoj konferenciji BICEED (Balkan Initiative for Cultural Coopetarion, Exchange and Development) koja je u subotu održana u Prištini, u organizaciji Balkanske regionalne istraživačke mreže - BIRN.

Novinari i urednici medijskih kuća iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Albanije i Srbije, kao i predstavnici utjecajnijih kulturnih organizacija, razgovarali su o izazovima u vremenu kada se smanjuju sredstva za kulturu, te o tome šta bi kulturne institucije trebale uraditi da bi unaprijedile medijsku pokrivenost u ovoj sferi.

Halil Matoshi, urednik i novinar u vodećem dnevnom listu na Kosovu „Koha Ditore“, kaže da za nedostatak kulturne politike u zemljama Balkana ne treba kriviti medije.

Halil Matoshi prištinski dnevnik Koha ditore
„Vodeće političke partije na Kosovu i danas odlučuju o tome šta je to 'pogodna' kultura. Onog momenta kada mediji pristupe kritici, postaju neprijatelji društva. Aktuelni visoki zvaničnici turbofolk posmatraju kao osnov države, kao arhaični patriotizam koji treba zaštititi. Kseno-pop u svemu tome proizvodi naš nacionalni kič. Kulturu naše nove generacije posmatraju kao nešto što je demode na TV i novinama koje su popunjene informacijama iz rubrike 'život i stil'"
, kaže on.

„U Makedoniji je manjak programa o kulturi. Lakše je preuzeti reality-show sa druge televizije nego proizvesti vlastite kvalitetne emisije. Od četiri privatne televizijske kuće u Makedoniji, dnevno se emituje samo jedna desetominutna emisija o kulturi. S druge strane, državna televizija se ne odupire različitim političkim uticajima, te većinom emituje one programe koje kreiraju ministarstva“, ističe Aleksandra Bubevska sa skopljanske A1 Televizije.

Direktor Transparency International u Tirani i predavač na Školi za žurnalizam, Lutfi Dervishi, smatra da su mediji na Balkanu nedovoljno zainteresovani za priče iz kulture jer se kultura ne predstavlja kao bitan segment društva.

Ali, kaže Dervishi, i kulturne institucije trebaju raditi na popularizaciji svojih aktivnosti jer samo tako mogu dobiti pažnju medija.

„Morate biti 'na vidiku', no to ne znači da se nužno trebate baviti tabloidnim novinarstvom. Kako bi mediji zainteresovali javnost o kulturi i događajima iz te sfere, trebaju svoje emisije i priče učiniti što je moguće zanimljivijima. Također, problem je i manjak vremena za praktičnu edukaciju novinara. Više se vremena potroši na obučavanje jednog frizera nego novinara", ističe on.

Know-how već postoji


Izvršna direktorica Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala - BITEF Jelena Knežević kaže da je festival veoma dobro popraćen tokom dana održavanja. Ono što bi trebalo biti unaprijeđeno je više analitike u praćenju festivala:

„Razlog tome je što ljudi koji rade u kulturi nisu dovoljno obučeni za PR aktivnosti, te ne znaju na pravi način doći do novinara i plasirati informaciju. Mediji prate tržišnu logiku i modernizuju se, što je primetno u ostalim oblastima, ali ne i u kulturi. Smatram da su neke forme televizijskih emisija o kulturi dosadne i zastarele i to je jedan od razloga zašto ovakvi sadržaji nisu uočljiviji. To ne znači da se treba otići u neku vulgarizaciju i popularizaciju, ali treba da se učini dinamičnijim i atraktivnijim", kaže Knežević.

Aliriza Arenliu, izvršni direktor Internacionalnog festivala dokumentarnog i kratkog filma u Prizrenu - DOKUFEST, ističe da za izgradnju boljeg odnosa između kulturnih institucija i medija treba najprije biti razvijen dobar PR menadžment (public relations – služba za odnose sa javnošću).

Jelena Knežević, izvršnna direktorka BITEF-a
„Za uspjeh neke institucije dobar PR je dobrodošao. Kultura je jedna vrsta produkta jer treba razmisliti kako doći do očiju javnosti, što se ne može postići ukoliko postanete neki marginalci koje niko ne razumije. Stoga je potrebna neka proaktivnost između kulturnih institucija i medija", kaže ona.

Učesnici skupa o „Kulturi u medijima“ istakli su da je, možda, i najveći problem taj što ne postoje menadžeri kulture koji bi se bavili strateškim razmišljanjem u vođenju kulturne politike.

„Bosna i Hercegovina donedavno nije imala nijednog kulturnog menadžera, ali i to se postepeno počelo mijenjati. Sada imamo otvorene odsjeke za kulturni menadžment i produkciju na akademijama u Tuzli i Sarajevu. Vidljivije rezultate u unapređivanju kulturne politike možemo očekivati za nekih pet do deset godina“
, kazala je za RSE Elma Tataragić, scenaristkinja i selektorica Sarajevo Film Festivala.

„Dokle god društvo, kulturni radnici, umjetnici, mediji i ostali imaju odnos prema kulturi kao prema začinu koji može ili ne mora da postoji, kultura će biti marginalizirana. Know-how (eng. znati kako) već postoji, samo ga trebamo implementirati"
, zaključuje Tataragić.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG