Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Enigmatski put savremene muzike


Nekada centar različitih kulturnih događaja, foto:Midhat Poturović
Sarajevo je decenijama bio centar različitih kulturnih dešavanja u BiH. Danas to nije slučaj, osim nekoliko festivala kojima se ljubitelji savremene umjetnosti jedino raduju.

Rijetko kad Sarajlije danas imaju priliku vidjeti neku spektakulatnu izložbu, koncert ili projekciju umjetničkih - art filmova.

Govorimo li o savremenim umjetničkim tokovima, primijećujemo da se češće održavaju izložbe savremenog likovnog izraza ili filmske projekcije, dok se koncertima savremene umjetničke muzike posvećuje mala ili nikakva pažnja.

Uprkos tome Sarajevo itekako ima umjetnike koji rade na afirmaciji savremene muzike. Ansambl Sonemus formiran je 2001. godine okupivši jedan broj domaćih i stranih akademskih muzičara. Ansambl radi na izviđenju savremene muzike, koja označava savremenu „ozbiljnu“ (umjetničku / klasičnu) muziku. To je muzika koja je stvarana od jednog stvaraoca i nema nikakav komercijalni niti zabavni cilj do umjetničkog izraza.

„Publika se stvara. Važno je napraviti punudu koja bi omogućila ljudima da se upoznaju sa savremenom muzikom. Jedna od bitnih karakteristika ove muzike jeste da to nije nikakva stilska oznaka. Kad kažete klasicizam mislite na Mozarta, barok na Bacha itd. Ova muzika je vremenska oznaka, jer danas živimo u svijetu sa mnoštvom stilova“, kaže Ališer Sijarić - umjetnički direktor Sonemusa i profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.
Ališer Sijarić

Sonemus je do sada održao brojne koncerte u našoj zemlji, ali i u regionu. Sa nastupajućom finansijskom krizom i maćehinskim odnosom bh. političara prema institucijama kulture, ove godine Sonemus je održao samo jedan koncert, kaže Sijarić:

„Mi smo sa nekih sedam do osam koncerata godišnje pali na dva, a ove godine smo bili u kapacitetu da održimo samo jedan koncert i to gostujući. Podrška za produkciju je bila nikakva. Ljudi koji odlučuju o kulturi smatraju da ovakvi koncerti ovdje nisu potrebni.“

Art Lab je nevladina organizacija registrovana na području BiH čija je misija organizovanje projekata, aktivnosti i programa u oblasti umjetnosti i kulture. Nedavno je Art Lab uspio da dovede vrsne muzičare i priredi večer improvizacije u savremenoj muzici.

„Savremena muzika nema veliku publiku u Sarajevu. Mislim da je to još gori slučaj sa ostatkom BiH. Nismo sredina koja mari za ovakve inicijative. Lakše je napuniti Dom mladih i naplaćivati 50 maraka ulaz za nekakvu pop-rock atrakciju, nego napraviti koncert savremene muzike sa slobodnim ulazom i okupiti dvadeset ljudi. Država ne pomaže ljudima koji se okupljaju oko ovakvih projekata, a u rijetkoj smo situaciji da imamo finansijsku podršku i pozivamo umjetnike“, kaže Sabina Šabić članica ove organizacije.

Michel Doneda samouki je muzičar, kojeg je sarajevska publika imala priliku poslušati na nedavno održanom koncertu. Sa sedamnaest godina uzeo je saksofon u ruke i počeo razvijati svoje viđenje muzike, prelazeći kroz sve vrste eksperimentisanja, pa i jazza do slobodne improvizacije.

OPŠTI NERED U KULTURI

Iako dolazi iz Francuske Doneda kaže kako ni u svojoj zemlji ne dobija dovoljnu podršku za muziku kojom se bavi, ali smatra da će se i to postepeno promijeniti:

„Savremena muzika ima svoju publiku u Francuskoj. Međutim, to nije velika publika budući da nemamo podršku radio ni TV stanica, osim možda nekih lokalnih radio stanica koje nam izlaze u susret. Na nacionalnoj radio stanici postoji samo jedna emisija koja govori i pušta ovu vrstu muzike. Naravno, tokom određenih festivala možete namamiti novu publiku. Također, često posjećujemo i manja mjesta, kako bi se ljudi bolje upoznali muzikom koju sviramo.“

Jedan od svijetlih primjera jeste i galerija Duplex, koja se nalazi u Staklenom gradu u Sarajevu. Ovaj galerijski prostor kreiran je da pomogne razvijanju umjetničkih izraza i širenju dobrih vibracija, pogotovo onih umjetnosti koje tek treba da prihvati ovdašnja publika. Francuz Pierre Courtin vođa je ovog projekta:
Pierre Courtin

„Kad radite nešto što odudara od nekog standardnog umjetničkog izraza često mislite da vodite nemoguću misiju. Ne postoji problem kvalitete onoga što bh. umjetnici žele da pokažu, već je problem naći prostor na kojem će ispoljiti svoje ideje. Ova galerija upravo pomaže takvim ljudima. Razvili smo veliku mrežu ljudi koja postaje sve jača. Potpuno smo nezavisni i možemo raditi sve ono što želimo, a to je upravo i najbitnije.“

Glavni problem društvene neprihvatljivosti savremene umjetničke muzike jeste taj što se nemože novčano ekspolatisati, a sve što ne donosi određeni profit ne predstavlja vrijednost, riječi su Ališera Sijarića:

„Konzumerizam iziskuje sve oblasti kulture. U razvijenim zemljama koje su invenirale konzumerizam kao način života još uvijek postoje područja u kojima on ne zalazi. I umjetnička produkcija se nastavlja, naravno, na mnogo manjoj skali, jer je to globalni problem. U zemljama kojima nedostaje novca, kao što je BiH i zato što postoji jedan opšti nered u oblasti kulture, to se više primjećuje. Čak i ono što bi trebalo da bude neki kulturni događaj, u velikoj mjeri počinje da koketira sa konzumerizmom, jeftinom pamfletom - „političkom angažiranošću. U BiH još uvijek imamo prilično primitivan odnos spram muzike. Muzika u svijesti prosječnog bh. građanina nema nikakvu vrijednost, osim ako nije za svadbu ili predstavu uz pucanje“.
XS
SM
MD
LG