Dostupni linkovi

Kukan za RSE: Nadamo se da će Srbija dobiti datum u junu


Eduard Kukan
Eduard Kukan
Eduard Kukan, nekadašnji ministar spoljnih poslova Slovačke, njen evroposlanik i predsedavajući delegacije Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu, iako upozorava da vreme ubrzano ističe, veruje da je sporazum između Beograda i Prištine još uvek moguć, kao i dodeljivanje Srbiji u junu datuma početka pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Kukan se osvrće i na napetu situaciju posle predsedničkih izbora u Crnoj Gori, a o političkoj blokadi u Bosni i Hercegovini kaže da je najbolje ilustruje činjenica da slučaj Sejdić-Finci ni posle tri godine nije rešen.

RSE: Gospodine Kukan, da li je po vašem sudu dijalog Priština-Beograd definitivno završio neuspehom ili nije?

Kukan: Ne, ne mislim da je dijalog doživeo fijasko. Ne volim kad o tome govorim da koristim reč “neuspešan”, zato što bi to bilo pregrubo pojednostavljivanje. Proces još nije završen, a osim toga, kroz osam rundi razgovora situacija se zaista promenila nabolje. Pre dve godine bilo bi, naime, nezamislivo da premijeri Hašim Tači i Ivica sednu za isti sto i pregovaraju. U tom smislu, definitivno je ostvaren napredak u dijalogu između dva partnera. Dakle, reći da je dijalog bio neuspešan bilo bi zaista i nefer i neobjektivno. Iako nakon osme runde razgovora nije postignut sporazum, obe strane poručuju da su zainteresovane za nastavak dijaloga. Zato to ne bih nazvao neuspehom.

RSE: Da li vi znate šta je sadržaj briselske ponude Beogradu i Prištini? To je još uvek skriveno od javnosti, niko ovde ne zna šta se precizno nudilo tim predlogom ili predlozima, ako ih je bilo više.

Kukan: Ja znam koliko i vi. Predlozi, kao što je poznato, nisu objavljeni i ono što znam o tome znam iz medija. Zapravo, manje-više znamo o čemu se radi, ali nisam video dokument, niti verujem da su ga moje kolege videle, prosto zato što nije bio dostupan, što nije obelodanjen. Ja zaista verujem da postoji mogućnost da se sporazum postigne. To je, razume se, izuzetno teško, ali ostati bez dogovora nakon ogromnog uloženog napora, nakon što je baronica Ashton čitavu sebe uložila da dve strane postignu sporazum, kad je toliko ljudi želelo da se to dogodi – naprosto nema smisla. Mislim da će ova vrsta tihog pritiska na kraju dovesti do pozitivnog rezultata. U istom dahu bih, međutim, želeo da kažem da sporazum, ako bude postignut, treba da bude trajan i održiv. To je mnogo važnije nego pristati na sporazum koji bi bio rezultat žurbe i pritisaka koji su do njega doveli jer bi se u tom slučaju vrlo brzo pokazalo da su mnogi važni detalji izostali ili da nisu jasno definisani.

RSE: Ovde se spekuliše o tome da vicepremijer Vučić očekuje nešto bolju ponudu od Evropske unije ovih dana. Znate li nešto o tome?

Kukan: Ne. Pratim situaciju veoma pažljivo, vrlo dobro sam upoznat sa pozicijom gospodina Vučića, razumem logiku njegovog stava da obe strane treba da učine kompromise kako bi se postigao dogovor, ali nemam saznanja u pogledu toga da li je neka eventualno poboljšana ponuda Kosova ili Evropske unije na stolu, odnosno, o čemu diskutuju kolege iz Evropske komisije ili kabineta gospođe Ashton.

RSE: Delegacija parlamenata Nemačke i Francuske posetila je pre nekoliko dana Beograd i vicepremijer Vučić je rekao da je njihovu poruku razumeo tako da Srbija u junu neće dobiti datum pregovora sa EU. Kakav je vaš stav, da li je uopšte realno da Srbija taj korak napravi u junu?

Kukan: Nadamo se da će Srbija dobiti datum u junu. Naravno, zaključci Evropskog saveta iz decembra vrlo precizno definišu da će to zavisiti od napretka ostvarenog u dijalogu sa Prištinom i implementaciji postignutih sporazuma, tako da je na Komisiji da proceni da li su ti uslovi ispunjeni ili ne. Kad je u pitanju datum, to je vrlo značajan korak, vreme je od izuzetne važnosti, ali ono, ipak, nije najvažniji faktor. Ne volim da spekulišem - pitali ste da li je jun realan termin za dobijanje datuma - ima još uvek nešto malo vremena da se postigne napredak kako bi se datum u junu dobio, ali vremena je sve manje i manje i čini se da taj korak postaje sve teže ostvariti.

RSE: Kada je onda sledeća prilika?

Kukan: Pa, čim se postigne sporazum. Sećate se da je Srbija dobila status zemlje-kandidata za EU 1. marta. U tom smislu, čim dođe do dogovora siguran sam da će Evropska komisija biti spremna da preporuči dodeljivanje datuma. Dakle, što pre se postigne sporazum, pre će se dobiti i datum početka pregovora.

RSE: Ako Beograd i Priština ne postignu sporazum, svi će biti na šteti. Produžio bi se zamrznuti konflikt na severu Kosova. To bi bilo loše i za Beograd, i za Prištinu i za Evropsku uniju. Šta da se čini ako se to dogodi?

Kukan: Da, potpuno se slažem. Ako ne bude sporazuma, to ni za koga neće biti dobro, ni za jednu stranu – ni za Beograd, ni za Prištinu, a ni za evropske institucije jer se dijalog vodi radi evropske budućnosti regiona, Evropska unija je deo tog procesa. Imati i nadalje zamrznuti konflikt nanelo bi mnogo štete svim stranama i, slobodno mogu reći, i čitavom regionu jer ne bi doprinelo njegovoj stabilizaciji. Zato je jedino što preostaje – pregovarati, pregovarati i pregovarati. Ako postojeći predlozi nisu prihvatljivi, mora se nastaviti rad na formulisanju novih. Znam da je to izuzetno teško i frustrirajuće, ali zamrznuti konflikt već predugo traje. Dakle, pregovori se ne smeju prekinuti, mora se održati zamah.

Pozitivna ocena za vladu

RSE: Da li će Kosovo u junu dobiti viznu liberalizaciju i Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji?

Kukan: Ti koraci su, razume se, takođe vezani za napredak koji je Kosovo ostvarilo, mada je vizna liberalizacija pre svega tehnički problem. Morate ostvariti potrebne tehničke standarde i koliko sam ja razumeo podatke kojima raspolaže moja koleginica iz Evropskog parlamenta Tanja Fajon, koja je za to zadužena, ima još nekih problema koje Priština mora da reši kako bi joj bio odobren pristup šengenskoj zoni. Verujem da će se to brzo dogoditi, iako kolege-eksperti Evropske komisije smatraju da još neke stvari u pogledu dobijanja vizne liberalizacije treba da se odrade.

RSE: A šta je sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju?

Ilustracija
Ilustracija
Kukan: U pogledu Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji, kao što znate, studija izvodljivosti je u toku. Iskreno, nemam potpunu informaciju o tome u kojoj fazi je taj proces sada.

RSE: Kako biste ocenili dosadašnji rad aktuelne srpske vlade? Šta je uradila, a šta nije u drugim oblastima – u borbi protiv korupcije, pravosuđu, učvršćivanju vladavine prava?

Kukan: Ja veoma pozitivno ocenjujem dosadašnji učinak aktuelne vlade – to je moje iskreno mišljenje a ne tek diplomatski bonton. Iskreno, nakon izbora mi smo sa velikim interesovanjem pratili kako se situacija razvija. Na samom početku su najviši briselski zvaničnici – van Rompuy, Barosso, gospođa Ashton i drugi - poručili novoj vladi da će je vrednovati na osnovu onoga što bude radila i uradila na putu evrointegracije zemlje. Poruka je bila da su svesni prošlosti ljudi iz nove vlasti, ali da će ocene biti zasnivane na onome što ona bude postigla u sadašnjosti na putu ka evropskoj budućnosti. U tom smislu bih rekao da do sada srpska vlada ispunjava zadatke i obaveze koje je na početku najavila. Dakle, do sada je dobro. Razume se, veoma je teško u ovom kratkom vremenu otkad je ova vlada formirana promeniti sve – posebno u oblastima kao što je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala – to su teške borbe i to je dugotrajan proces. Ali, neki značajni rezultati na tom polju već su ostvareni. Gospodin Vučić, koji predvodi borbu protiv korupcije, postigao je neke značajne rezultate – nije baš mali zalogaj bio staviti gospodina Miškovića iza rešetaka. Dakle, tendencija je dobra, trend je dobar, ali ta borba ni iz daleka nije završena, ostalo je još mnogo toga da se uradi. Pomenuo bih u prvom redu ogromno breme da se uspostavi i implementira nezavisnost sudstva. Dakle, posla još ima napretek, ali mi to pažljivo pratimo i smatramo da su sve ove i druge postepene reforme i promene koje vlada sprovodi na pravom kursu. Da sumiram – dosadašnjem radu vlade dao bih pozitivnu ocenu.

BiH sve više zaostaje
RSE: Da dotaknemo na trenutak situaciju u Crnoj Gori posle predsedičkih izbora. Kako ocenjujete te izbore i postizbornu napetost?

Kukan: Očigledno je razlika u glasovima između dva kandidata veoma mala, nekih 7000 glasova razlike. Međunarodni posmatrači su ocenili da su izbori organizovani efikasno. Dakle, s tehničkog aspekta izbori su protekli regularno, ali događaji posle njih istovremeno su pokazali i nedovoljno poverenje u zvanične institucije. Politički lideri bi to morali ozbiljno da shvate i da aktivno porade kako bi to poverenje javnosti u institucije bilo značajnije.

RSE: Kako posmatrate kašnjenje Bosne i Hercegovine na putu evrointegracija u odnosu na druge zemlje u regionu? Kako deblokirati tu državu?

Kukan: Svima nama u evropskim institucijama je veoma žao što to moramo konstatovati, ali zarad istine mora se reći da Bosna i Hercegovina zaostaje, i to sve više i više, za drugim državama u regionu. Stvorili smo mnogo prilika da razgovaramo sa našim kolegama u Bosni i Hercegovini i zaista bismo želeli da dobijemo neku pozitivnu vest iz Sarajeva, ali, činjenica je da postajemo pomalo frustrirani. Znate, ako zemlja potroši tri godine da reši slučaj Sejdić-Finci, pri čemu je trebalo usvojiti samo jedan zakonski akt, i to ni posle tri godine ne uradi – ja onda zaista ne znam šta da mislim. Da li ta država uopšte želi evrointegraciju ili ne? Kada sa njenim zvaničnicima razgovaramo, ja steknem utisak da je žele, ali jedini put da se to pokaže su rezultati, oni su jedini objektivni kriteriji za ocenjivanje onog što države postignu na putu svojih evrointegracija. Mi upućujemo apel za apelom na veoma strpljiv i prijateljski način, mada ponekad i dramatičnije, ali samo političari te zemlje mogu da donesu odluke. Mi možemo da im pomognemo, što i činimo, ali oni moraju da odrade posao. Do sada, međutim, oni nisu ništa postigli, sa izuzetkom vizne liberalizacije. Tada su zaista pripadnici svih političkih opcija pokazali da kada hoće mogu da ostvare rezultate jer su uspeli da ispune set nužnih tehničkih kriterijuma i omoguće svojim građanima da slobodno putuju u zemlje šengenske zone. To je, kao što rekoh, bio jedini slučaj kada su pokazali da kada hoće i mogu, ali, nakon toga, svi drugi izazovi su ostali nerešeni i mi smo prosto frustrirani takvim stanjem stvari.
XS
SM
MD
LG