Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kerry Kennedy: Govoriti o ljudskim pravima potrebnije nego ikada


Govoriti o ljudskim pravima danas potrebnije je nego ikada: Kerry Kennedy

''U vrijeme kada u mnogim zemljama Evrope i svijeta mržnja prema drugom i drugačijem raste, govoriti o demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima je potrebnije nego ikad'', kazala je, između ostalog, Kerry Kennedy predsjednica Robert F. Kennedy Fondacije za ljudska prava otvarajući konferenciju "EU budućnost Zapadnog Balkana i ljudska prava – Govori istinu moćnima" održanoj u Sarajevu.

Inače, Kerry Kennedy posvetila je svoj život borbi za ljudska prava širom svijeta, kćerka je bivšeg američkog senatora Roberta F. Kennedya i nećakinja nekadašnjeg predsjednika SAD-a Johna Kennedyja.

"Sve zemlje se suočavaju sa nekim vidom kršenja ljudskih prava. Navešću primjer da svaka treća žena u svijetu bila je izložena nekoj vrsti seksualnog nasilja. Dakle, svi mi trebamo raditi više na njegovanju mira i zaštiti ljudskih prava. Mislim da je najveće pitanje danas šta Evropa i SAD mogu naučiti od iskustva iz ovog regiona. Od Sarajeva možemo mnogo toga naučiti jer je na svojoj koži osjetilo šta se dešava kada mržnja počne rasti", kaže Kerry Kennedy.

"Takođe vidimo to kroz Boko Haram u Nigeriji, kroz IDIL, kroz porast islamofobije širom Evrope i porast antisemitizma. Svakodnevno vidimo posljedice te mržnje. Trebamo učiti iz primjera iz prošlosti i raditi na tome da zaustavimo mržnju i pronađemo način da radimo zajedno na tome. Pogledajte samo predivnu arhitekturu u Sarajevu, spoj istoka i zapada, u kojoj se ogleda i jevrejska, kršćanska i muslimanska tradicija i mnoge druge. To treba da bude lekcija drugima i da učimo iz ovog primjera", dodaje Kennedy.

'Kršenje ljudskih prava od školstva do radnih mjesta'

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović podsjetio je da i nakon 24 godine od rata BiH se suočava sa svakodnevnim kršenjem ljudskih prava u raznim segmentima od školstva do radnih mjesta.

"Treba samo da se sjetimo odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci'. Građani koji ne pripadaju konstitutivnim narodima obespravljeni su u pristupu Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvu BiH", rekao je Džaferović.

"Konstitutivni narodi također su diskriminisani u entitetima i to Bošnjaci i Hrvati u bh. entitetu Republika Srpska (RS), a također su obespravljeni i Srbi u bh. entitetu Federacija BiH kada je riječ o Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH. Imamo kršenje ljudskih prava kada je riječ o upotrebi bosanskog jezika u bosanskohercegovačkom entitetu RS. Poseban je problem diskriminacija prilikom zapošljavanja povratnika i na to se moramo posebno fokusirati", kazao je Džaferović.

On je ukazao i na diskriminaciju u obrazovnom sistemu, tačnije segregaciju u kojoj se djeca razdvajaju u školama (dvije škole pod jednim krovom).

"Uvijek se moramo boriti da se to ukine i da u BiH imamo normalno stanje. Današnja konferencija i učešće Kerry Kennedy može samo da pomogne BiH i ja joj se u ime BiH zahvaljujem što je danas ovdje", kazao je Džaferović.

I druge zemlje u regiji suočavaju se sa kršenjem ljudskih prava, naročito nakon porasta nacionalizma i jačanja radikalnih političkih struja, ocjenjuje bivša premijerka Republike Hrvatske Jadranka Kosor i dodaje da odgovornost za rast nacionalizma snose političke elite koje se nalaze na vlasti.

I druge zemlje u regiji suočavaju se sa kršenjem ljudskih prava: Jadranka Kosor
I druge zemlje u regiji suočavaju se sa kršenjem ljudskih prava: Jadranka Kosor

"Govorim dakle i za Hrvatsku. Kao da su se neki duhovi ponovo probudili. Na mnogim mjestima jača nacionalizam i netrpeljivost. Moje mišljenje je da to ovisi i političkim elitama koje su na vlasti. Zalažem se za političare koji su hrabri i koji gledaju 30, 40 ili 50 godina unaprijed i koji ne gledaju na sljedeće izbore i rezultate koje će postići na tim izborima", kazala je Kosor i dodala da treba graditi mostove iako je mnogo lakše rušiti ih, te da je rješenje za ovaj region jedino integracija u EU što je prema njenom mišljenju trajna garancija mira i prosperiteta na ovim prostorima.

''Mi koji živimo na ovim prostorima znamo šta to znače rat i stradanja, a najbolje znamo šta to znači mir. Mislim da ponekad to ne znamo dovoljno cijeniti", rekla je Kosor.

Kosor smatra da bi Hrvatska kao članica EU i poznavalac prilika u drugim državama u regiji trebalo da se više angažuje da pomogne susjedima da i oni postanu dio evropske porodice.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG