Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kriza multikulturalizma: "Nepoželjni" stranci


Sicilija - Potencijalni imigranti na brodu koji stiže u Kataniju, 26. oktobar 2010.
U 2010 godini rasprave o imigrantima i multikulturnom društvu skrenule su udesno. Pojačane su i priče o „domaćim“ koji su bolji od „stranaca“. Često se i krivica za globalna negativna ekonomska kretanja pripisuju upravo strancima. Kakva je situacija na Balkanu, posebice u BiH, koja je dugo slovila kao ogledno multikulturno dobro, u kojoj su se susreli „istok i zapad“, kako je to volio reći jedan pisac.

Ako je u 2009. godini svjetska ekonomska kriza bila tema broj jedan, u 2010. "lajtmotiv" je bio „Stranci idite kući“.

U američkoj saveznoj državi Arizona u proljeće 2010. godine nije donesen zakon kojim bi policiji bilo dopušteno da deportira one za koje se sumnja da su u zemlju ušli ilegalno. Bio je to najteži udarac antiimigracijskom zakonu u Sjedinjenim državama.

U Rusiji su gradske vlasti u glavnom gradu ovog ljeta objavile tzv Moskovski kodeks kojim se strancima savjetuje da kebab i klanje ovaca zadrže u svojim kućama.

Evropljanima se oteo kolektivni uzdah kada je njemačka kancelarka Angela Merkel objavila da je, nakon 50 godina, eksperiment s imigrantima potpuno pogrešan.

"Naš pristup multikulturalnosti koji se svodi na poziv „hajmo sad živjeti jedni s drugima i biti sretni, doživio je neuspjeh, potpuni neuspjeh,"
kazala je Merkel.

Primjedbe njemačke kancelarke potpuno su u skladu s rastućim konzervativizmom o imigraciji u svijetu, tipično za situacije ekonomske krize.

Singer: Živimo u svijetu recesije, u kojem se i način migracije mijenja. Imigranti takođe postaju zgodne mete anksioznosti.

Potpuno suprotno dosadašnjem „koračanju po jajima“ evropskih političara koji su obazrivo raspravljali o svim problemima stranaca u svojoj zemlji, tražeći odgovor na pitanje što zapravo znači biti Evropljanin.

No, promatrači poput Audrey Singer, koja je međunarodni stručnjak za imigracije u Brookings Institutu u Washingtonu, kažu da je globalna ekonomska kriza odgovorna za dramatično zaoštravanje rasprava o imigraciji. Smanjenje broja radnih mjesta dodatno plaši domaće stanovništvo kojima imigranti „oduzimaju“ posao, kaže Singerova.

"Živimo u svijetu recesije, u kojem se i način migracije mijenja. Imigranti takođe postaju zgodne mete anksioznosti. U 21. stoljeću, to znači da se imigranti povezuju s pitanjima važnim za nacionalnu sigurnost, ali i za sve loše u domenu ekonomije, društva i kulture,"
navodi Singerova.

Duh iz boce


Međunarodna organizacija za migracije (IOM) procjenjuje da trenutno u svijetu ima 214 miliona useljenika. Do 2050, ako se zadrži isti trend, moglo bi ih biti 405 miliona. Stručnjaci smatraju da će, zbog rasta radno sposobnih u zemljama u razvoju, rasti i broj onih koji će posao tražiti izvan granica svoje domovine. Paralelno, u razvijenim zemljama opada broj nove radne snage, neke prognoze govore o čak 25 postotnom smanjenju.

Turski imigranti u Berlinu, mart 2010.
Na taj način, Njemačka i druge stabilne države, koliko god problema imale s imigrantima, svjesne su njihove važnosti za dalji, dugoročni opstanak. Čak i Rusija, u kojoj raste agresivnost prema „strancima“, osobito s Kavkaza, pospješuje priliv novih ljudi ne bi li zaustavila katastrofalni 14-godišnji pad broja stanovnika.

Alessandro Silj, direktor Ethnobarometra, međunarodne istraživačke mreže za migracije u Rimu kaže da je uz pitanju "nepovratan fenomen," kao kad se duh pusti iz boce.

"Imigranti će nastaviti dolaziti, čak i više nego u prošlosti. A pitanje ne bi trebalo biti kako ih zaustaviti, ili kako napraviti da ih bude manje. Ne, pitanje bi trebalo biti, kako organizirati zajednički život, što im možemo ponuditi",
rekao je Silj.

Doista, imigracija u mnogim zemljama sada otvara novi set pitanja. Koliko trebamo očekivati da će oni postati poput nas? I što oni očekuju od nas, kakvu pomoć?

U Njemačkoj, državi EU s 11 miliona ne-Nijemaca, postoji do nedavno neizrečena procjena da se gastarbeiteri nisu uklopili. Počeli su dolaziti pedesetih godina u vrijeme industrijskog buma u Njemačkoj. Najprije iz Italije, Španjolske, Jugoslavije i Turske. U velikoj mjeri čuvani su odvojeno od domaćeg stanovništva. Osim toga, kako im i naziv ukazuje, očekivalo se da će napustiti Njemačku. Međutim kako je bogatstvo Njemačke raslo, tako je dosta njih odlučilo ostati. Ženili su se i podizali djecu. Zbog neprikladne ili čak nepostojeće politike Berlina prema imigrantima, često je čak druga i treća generacija neprilagođena.

Problem je posebno akutan s Turcima, koji su s gotovo 4 proceata učešće u ukupnom broju stanovništva, najveća njemačka etnička manjina. S jačanjem islamofobije u svijetu postali su i glavna meta nacionalista.

"Varljiv posao"

Istraživanje međutim pokazuju da imigracija može više donijeti u lokalnoj ekonomiji, nego što se njome koristi. Prošlogodišnja studija uradjena u Engleskoj pokazala je da imigranti iz istočne Evrope plaćaju 37 posto više poreza nego što koriste javne službe lokalnih zajednica.

Pa ipak su se odjeci njemačkih rasprava o useljenicima mogle čuti u cijeloj Evropi. Švedska i Austrija zabilježile su u 2010. vidan uspon krajnje desnice na izborima, upravo na pitanjima stranaca.

Romi iseljeni iz Francuske pri povratku u Rumuniju, septembar 2010.
Francuska je jesenas donijela zabranu pokrivanja lica i nošenja burke, te raselila Rome nastanjene u stotine ilegalnih kampova natrag u matične države Bugarsku i Rumuniju.

Mnoge su zemlje pokušale potaknuti integraciju stranaca čineći učenje jezika obveznim za nove stanovnike. Ostali su otišli korak dalje nametanjem smjernica za poštivanje nacionalnih vrijednosti i kulture - kao u Francuskoj, koji propisuje ravnopravnost spolova i za nove stanovnike. Danska je nametnula ograničenje prava imigranata da se udaju za strance.

Roderick Parkes
, koji je na čelu njemačkog Instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, kaže da vlada može otići previše daleko u nametanja zahtjeva - pogotovo zato što proces definiranja kulturnih vrijednosti vlastite zemlje „može biti varljiv posao".

"Ono što vidimo u ovom trenutku jesu evropske Vlade koje pokušavaju definirati stvari na način na koji to nikad nisu učinile u prošlosti. I mislim da smo svjedoci izgradnje potpuno drugog nivoa državnih i kulturnoih institucija. Ali objektivno rečeno: mislim da je nemoguće govoriti o nekoj dominantnoj kulturi. Kultura je nevjerojatno skliska, nedefinirana stvar",
ocjenjuje Parkes.

Imigranti ekonomiji SAD donose blizu 40 miliona dolara


Stvari su nešto drugačije u Sjedinjenim američkim državama, u kojima ima 43 miliona stranih državljana. To ostaje i dalje glavna svjetska destinacija za imigrante unatoč tome što je u vrijeme tzv.rata protiv terorizma pooštrene i mjere ulaska u tu zemlju.
Protest protiv striktnih zakonskih mera za imigrante, Arizona, jul 2010.

Vjeruje se da imigranti u američku ekonomiju ubacuju godišnje 37 milijardi dolara. Na deset samostalnih biznisa, jedan pripada nekom strancu.

U Arizoni, koja je prva „na udaru“ ilegalnih imigranata iz Mexica, usvojen je najkonzervativniji anti-imigracijski zakon. Među ostalim policija mora, kad zaustavi nekoga, provjeriti njegov pravni status i zatvoriti svakog kome nedostaje odgovarajući dokument.

Audrey Singer, stručnjakinja za pitanja imigracije u Brooking Institutu kaže da američku raspravu o migraciji u velikoj mjeri pokreću ekonomski i sigurnosni problemi.

Pitanja multikulturalnosti i nacionalnog identiteta koji muči druge zemlje daleko manje dijeli ljude u Americi iz prostog razloga što je istorija Sjedinjenih država zapravo povijest multikulturalnosti.

"Ono što ljudi ovdje žive jeste činjenica da ne morate biti niko i biti Amerikanac. Mi smo poznati po tome što imamo crticu u nacionalnosti. Tako često čujete kinesko-američki, američko-meksički, iračko-američki. Dakle, ta crtica vam omogućava da se ne morate potpuno promijeniti, nego da možete uskladiti svoju tradiciju u nečemu mnogo većem u čemu živite“,
rekla je ona.

Zato se vjeruje da je pooštravanje imigrantskih zakona u SAD usko vezano za globalnu ekonomsku krizu. Inače je, tvrde u Brooking institutu migracija radne snage zapravo blagodat za svjetsku privredu. Ako razvijene zemlje do 2025. godine preko svojih granica puste dodatnih 14 miliona stranih radnika, svijet će biti bogatiji za 356 milijardi dolara, jer glavnina tih sredstava odliće se u zemlje u razvoju u obliku doznaka.

"Izazov je pronaći humano i pravedno rješenje koje će pomiriti ljudske želje za preseljenjem u neku drugu zemlju i nacionalni suverenitet države domaćina. Saradnja je nužna kako bi se paralelno osigurala prava useljenika i kako bi oni respektirali zakon i običaje zemlje u koju su došli,"
smatra Singerova.

***********
Šta vi mislite o multikulturalizmu, suživotu i integraciji imigranata u svijetu, u vašem ili u društvima u regionu?

Glasajte u anketi koja je postavljena na našoj naslovnoj stranici kao i uz ovaj i ostale tekstove koji se bave ovim temom.

Napišite, također, svoje mišljenje u vidu komentara na ovaj i ostale tekstove koji se bave Temom sedmice:

Multikulturalnost (ne) stanuje u regionu
Šta znači multikulturalnost
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG