Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kritike evropskih institucija za političare 'prazna priča'


Ilustrativna fotografija, Autor: Midhat Poturović
Rezolucije koje donose evropske institucije, u kojima kritikuju rad bh. političara, zapaljivu retoriku, pokušaje disolucije i zastoje reformi, za domaće izabrane zvaničnike nisu ništa drugo do mrtvo slovo na papiru.

Akcija nema, za sve krive izbornu godinu, ili je za neuspjeh uvijek kriv neko drugi. Istovremeno, rezolucije u sebi ne sadrže sankcije, tek preporuke, čime se još više otvara mogućnost za njihovo ignorisanje. Posljednji izvještaj specijalnog izvjestitelja za BiH u Evropskom parlamentu Doris Pack, koji bi trebao prerasti u rezoluciju, mogao bi imati sličnu sudbinu. Političke igre, upozoravaju analitičari Međunarodne krizne grupe, moraju prestati jer sankcije ipak snosi neko - građani BiH.
Da bi došlo do uspjeha, to mora biti sinhronizirana akcija izvana koja će i forsirati volju domaćih političara.

Dok Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta raspravlja o stanju u BiH po izvještaju koji je pripremila Doris Pack, specijalni izvjestitelj EP za BiH, u kojem kritikuje zapaljivu retoriku, te bh. političare za ograničeni napredak zemlje ka EU, uz poziv čelnicima ove institucije da prema njima upotrijebe svoju moć, čini se da za domaće aktere sve ostaje samo prazna priča.

Halid Genjac, Foto: Midhat Poturović
Ovaj izvještaj koji bi se u formi rezolucije trebao naći uskoro pred evropskim parlamentarcima, kao i slična rezolucija donesena od strane iste institucije prošle godine, uz mnoge druge, ostavlja dojam da se radi tek o još jednom dokumentu, što podrazumijeva da se samo prima na znanje, a sankcija nema.

Od rezolucija se ne može više očekivati ukoliko nema jasnog stava i EU, smatra predsjedavajući Parlamentarne komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac:

„Da bi došlo do uspjeha, to mora biti sinhronizirana akcija izvana koja će i forsirati volju domaćih političara. Bez toga mi toga nemamo, niti ćemo imati - jer ustavna rješenja su problematična. Ona omogućavaju da se pola BiH teritorijalizira na etničkom principu i da se onda taj subjektivitet po svaku cijenu čuva, po cijenu da sve propadne. Pogotovo ako se ispolji neodlučnost i neslaganje među članicama EU, pa se omogući takvo ponašanje, naravno da nećete imati nikad spremnost da se promijeni ta volja i da se krene u interesu čitave države i svih njenih građana, a ne u interesu iluzija koje su retrogradne i koje su krajnje štetne za sve građane.“


Okrenuti se od igara ka reformama


Sa političkih igara koje vode već duže. bh. političari se moraju okrenuti reformskim procesima, smatra Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne grupe. Iako nema sankcija prema političarima, ne znači da ih nema uopšte, napominje Latal i pojašnjava:

„Najveća sankcija za građane BiH je stalno pogoršanje životnih uslova, to je nedobijanje bezviznog režima u vrijeme kada su sve ostale zemlje u rejonu to već davnih dana dobile. Ono što se očigledno može očekivati jeste direktno vezano za presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, da BiH može da dobije još teže sankcije ako ne dođe do reformi koje će uskladiti bh. ustav sa tom presudom.“

Najveća sankcija za građane BiH je stalno pogoršanje životnih uslova, to je nedobijanje bezviznog režima u vrijeme kada su sve ostale zemlje u rejonu to već davnih dana dobile.

Bh. političari zajednički državu BiH sa dva entiteta vode od 1996. godine. Sudeći prema viđenju Packove, na to ih i poslije 14 godina treba podsjetiti:

„Važnost ovog izvještaja i rezolucije koja će doći u tome je da pokaže bh. narodima da EP još uvijek ima interesa za njihovo stanje, da šalje poziv na buđenje bh. političarima koji moraju zajednički raditi, graditi zajedničku državu, jer samo država BiH može ući u EU - ne RS niti Federacija. Dakle, mnogo toga još treba učiniti jer je zaostatak za onim što je do sada trebalo ostvariti iznimno veliki.“


Dušanka Majkić, Foto: Midhat Poturović
Izgovora za domaće vlasti ima napretek. Onaj najčešći - da je izborna godina, nedavno je kritikovalo i odbacilo i Vijeće Evrope. I dok birači, što bi trebali biti građani BiH, sve teže žive, pitanje je ko se više za njih brine - strani ili domaći političari. Članica Radne grupe Vijeća ministara za izmjenu Ustava Dušanka Majkić kaže:

„Evropskoj uniji je vjerovatno lakše da donese deklaraciju ili stav koji kaže treba što prije napraviti dogovor. Zbog takvih dogovara se gube ili dobijaju izbori - i političke partije normalno da razmišljaju o tome. Imali smo mogućnost da se za relativno kratko vrijeme dogovorimo da nije bilo pretendenata koji su mislili da otvaranje paketa ustavnih promjena podrazumijeva krenuti sve ispočetka. Dakle, mogli smo se dogovoriti oko onoga što je traženo od nas u skladu s odlukom Suda u Strazburu, ali nismo.“


I dok EU apeluje na izmjene Ustava, BiH ne može ni da ukine diskriminaciju u istom, a da pri tom ne razmišlja o partijskoj poziciji na nekim od izbora. A kako su izbori u BiH svake dvije godine, uvijek je predizborna godina.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG