Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bijeli okovratnici, kriminal i kazna u BiH i SAD


U BiH se fokus stavlja na zatvor, a ne na oduzimanje imovine

Analiza kriminaliteta visokog sloja društva, zvanog kriminalitet bijelog okovratnika, urađena na osnovu usporedbe slučajeva pred Sudom BiH i američkog zakondavstva FCPA (The Foreign Corrupt Practices Act) pokazuje da je fokus borbe protiv njega usmjeren ka fizičkim licima, zatvorskim kaznama, uslovnim presudama i represiji, što je suprotno od slučajeva u Americi.

Analiza koju je radila Asocijacija za istraživačku djelatnost i sprovedbu proaktivne kriminalne politike pokazala je da zbog takvih presuda državni budžet u BiH ima velike troškove, ne postoji kompenzacija oštećenim, a onda se i krivična djela često ponove.

"To se odražava na državu tako što imamo skupe i duge krivične postupke, imamo nekompenzaciju žrtvama, odnosno oštećenima i veliki procenat recidivizma i što je najgore nemamo svrsishodnost krivične sankcije, a to je sprečavanje krivičnih djela i odvraćanje počinilaca. U SAD ono što analiza pokazuje jeste fokus na pravnim licima, finasijskim penalima i na oduzimanju imovine. Nijedan od 101 predmeta nije završen bez oduzimanja imovine", kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Aleksandar Dubačkić, autor komparativne analize i direktor Asocijacije za istraživačku djelatnost i sprovedbu proaktivne kriminalne politike.

Poreska utaja, pranje novca, prevara, primanje dara i drugih koristi, zloupotreba položaja, pronevjera koje rade osobe srednjeg i visokog sloja društva - jednom riječju kriminalitet bijelog okovratnika, na različite načine se kažnjava na Sudu BiH i prema američkom zakonu FCPA, (Zakon o zabrani podmićivanja u inostranstvu). U BiH je prisutna dijametralno suprotna praksa u odnosu na Sjedinjene Američke Države, zbog čega Bosna i Hercegovina puno gubi.

Na svaku drugu presudu dolazi jedna uslovna osuda: Aleksandar Dubačkić
Na svaku drugu presudu dolazi jedna uslovna osuda: Aleksandar Dubačkić

"Na 170 presuda država je putem konfiskacije ili kako ga zovu tereta obrnutog dokazivanja oduzela od počinilaca 16, 5 miliona konvertibilnih maraka - KM (oko osam miliona eura), a kroz iste te presude evidentiranih oštećenja državnog budžeta u iznosu skoro 26 miliona KM (oko 13 miliona eura), znači u minusa devet miliona KM (oko 4,5 miliona eura). A u 49 posto slučajeva dakle evidentirano je po presudama državnog budžeta, dok za 51 posto nemamo informacija. A kada je, recimo, SAD u pitanju 101 predmet, 101 slučaj koji je rezultirao oduzimanju imovine i finansijskim panelima i samo jedna kazna zatvora od sedam godina za fizičko lice", objašnjava Dubačkić.

Problem je kaže Dubačkić, što se u BiH fokus stavlja na kazni zatvora, a ne na oduzimanju imovine za učinjeno krivično djelo tzv. bijele kragne, što je loša praksa.

U Analizi je navedeno da na svaku drugu presudu dolazi jedna uslovna osuda. Na svaku četvrtu presudu dolazi jedna kazna zatvora. Na svakih pet presuda dolazi jedna oslobađajuća presuda. Na svakih 19 presuda dolazi jedna presuda u kojoj se kao glavna kazna izriče novčana kazna, a na svakih sedam presuda novčana kazna se izriče kao sporedna kazna. Po jednom predmetu, fizičkim i pravnim licima, kroz novčane kazne i konfiskaciju se izreklo i bilo je predmetom oduzimanja ukupno 97.623 KM (oko 49.000 eura). Svaki drugi predmet, prema opravdanim indikatorima (presude i odluke Suda) prouzrokuje štetu po državni budžet u iznosu od 141.569 KM (oko 71.000 eura).

"Zatvor za svaku državu i svaki sistem je skupa opcija. Dan zatvora u BiH košta 100 KM. Uzmite 104 godine zatvorskih kazni u BiH na ovih 170 presuda, pomnožite sa brojem dana u godini puta 100 KM... to je preskupo, a recimo SAD, oni su još od šezdestih godina prošlog vijeka radili analize u kojima su ustanovili da počinioci ovih finasijskih krivičnih djela više pogađa oduzimanje imovine nego zatvor. Dakle, brazilska kompanija Braskem 950 milion dolara kazna, Siemens 1, 6 miljardi dolara, Telia 900 miliona i kada takvu izrekneš počiniocu više nikada neće počiniti isto ili slično krivično djelo, dok kod nas imate počinilaca koji su bili osuđeni na deset mjeseci, oštetili su budžet za dva miliona , izašli su iz zatvora i nakon pet godina su učinili isto krivično djelo", mišljenje je ovog mladog kriminologa.

Kršenjem FCPA kažanjavane su kompanije i osobe iz 19 zemlja svijeta. U Analizi posebna pažnja posvećena je nezavisnom i efektivnom paravosuđu.

Aleksandar Dubačkić, koji je ovu analizu uradio besplatno jer je bio ispirisan uvriježenim mišljenjem i stručne i nestručne javnosti da BiH nije spremna da se uhvati u koštac sa kriminalom visokog društva, kaže da je ovom analizom utrvđeno da je BiH pravosuđe neefikano.

Prema četiri renomirana indeksa i rang liste u svijetu za ocjenu nezavisnosti i efektivnosti pravosuđa, u prosjeku, od 138 država, BiH zauzima 103. poziciju, a SAD 24. poziciju u svijetu. To, kaže Dubačkić, dosta govori kako se država bori protiv kriminaliteta.

"To znači da je u BiH nivo i stepen nezavisnosti i efektivnosti pravosuđa nedovoljno razvijen, limitiran i nesistematiziran kroz ugrađene mehanizme integriteta, da se odupre trgovini uticajem, korupciji, političkom uticaju, zapošljavanju po liniji podobnosti i sl. To za posljedicu ima erodirane ekonomske procese u državi, nikakvu mogućnost za priliv ozbiljnih stranih investicija (iz uređenih država), neprofesionalizam i neefektivnost agencija za sprovedbu zakona, tužilaštava i sudova (čast izuzecima), itd.", navedeno je u analizi kiminaliteta bijelog okovratnika.

Prema ovim parametrima, BiH spada u red zemalja poput Bolivije, Mozambika, Zambie ili Ukrajine, Panama, Haiti, Mauritanija, itd.

"Naš krucijalni problem je što ne postoje mehanizmi ni alati implementirani u sistem koji će garantovati integritet javnih službenika. To u SAD ima, kod nas nema. Kad imate odgovorne osobe i imate procedure i politike unutar neke institucije, koje te osobe sprovode i čuvaju ugled institucije, otklanaju nepravilnosti, imaju široka ovlaštenja dakle svaka mogućnost za pojavu trgovine uticajem, nepotizma, korupcije i svih drugim slučajeva neparavilnosti to se brzo otkriva, donose se mjere i posljedice se otklanjaju", zaključuje Dubačkić.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG