Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Krasnići: Isključivanje Kosova veliki rizik za EU


Zastave Kosova i Evropske unije.

Gzim Krasnići sa Univerziteta u Edinburgu za ‘Zašto?’ objašnjava kako protivljenje Španije uključivanju Kosova u grupu zapadnobalkanskih zemalja koje se žele pridružiti Evropskoj uniji može uticati na Strategiju proširenje koju će Brisel predstaviti naredne sedmice.

  • Regata

Sudeći prema onom što eksperti za sada znaju i sto je objavljeno u javnosti, čini se da će predstojeća Strategija Evropske unije za proširenje za Zapadni Balkan potvrditi najmanje tri stvari.

Prvo, kao što je predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker uzastopno ponavljao, strategija će ponuditi ‘kredibilnu perspektivu proširenja’ za Zapadni Balkan i pritom isključiti bilo kakvo ubrzano članstvo.

Ova pokazuje nevoljkost centralnih institucija EU da aktivnije rade na proširenju ali također, što je važnije, i rastuću ulogu nacionalnih vlada u EU u kontrolisanju procesa, i ovdje prije svega govorimo o ulozi njemačke i francuske vlade koje žele imati uticaja kada je u pitanju proširenje.

  • Brzine

Drugo, a što je u vezi sa prethodnim, nova strategija će pokazati da inače slaba perspektiva članstva za Zapadni Balkan u cjelini (en bloc), što su predložile neke evropska vlade i što su priželjkivale neke zapadnobalkanske zemlje, više nije opcija.

Drugim rječima, institucije EU i zemlje članice smatraju ‘regatni pristup‘ kao jedinu izvodljivu strategiju za region, tako da će ocjenjivati zemlje pojedinačno pa će se integracija odvijati različitim brzinama.

  • Paradoks

I treća glavna tačka ove strategije je da će uprkos naglašavanju principa ‘strogog ali pravičnog’ uslovljavanja, ona navjerovatnije zacementirati jednu vrstu hijerahije zapadnobalkanskuih zemalja kada je u pitanju njihove blizina ulasku u EU.

Po takvom scenariju postoje tri nivoa zemalja.

Prve dvije zemlje, Srbija i Crna Gora, će zauzeti vodeću poziciju i najbliže su EU po pitanju članstva a onda imamo Albaniju i Makedoniju, koje bi mogle dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora ove godine, ali ovo zavisi od makedonskog spora oko imena sa Grčkom i od pregovara Albanije sa Grčkom oko nekih bilateralnih pitanja.

I na kraju procesa imate međunarodne (EU) ‘protektorate’ Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, što je paradoksalna situacija s obzirom na veliku uključenost EU u ove dvije zemlje.

  • Ćorsokak

Jedan važan aspekt strategije je također da će, najvjerovatnije, potvrditi pozicija Kosova kao otpadnika u procesu koji potiče od njegovog osporavanog statusa i nemogućnosti EU da govori sa jedinstvenim glasom.

Iako su institucije EU do sada uspjele da sakriju svije podjele i nekako prilagode rivalske i dijametralno suprotstavljene pozicije u okviru Unije u odnosu na status Kosova kroz strategiju ‘statusne neutralnosti’ i ‘kreativne dvosmislenosti’ ali izgleda da je takav pristup dostigao svoj limit.

Ako su glasine da se Španija protivi uključivanju Kosova u grupu šest zapadnobalkanskih zemalja, onda to sugeriše da je EU u nekoj vrsti ćorsokaka po pitanju odnosa sa Kosovom.

  • Rascjep

Po mom mišljenju, ovo će imati duboke posljedice i za Kosovo i za EU.

Što se tiče EU, mislim da će to biti veliki udarac njenom kredibilitetu, ali, mnogo šire, njenoj politici vanjske sigurnosti.

Sa druge strane, ovim se također rizikuje narušavanje dvije decenije duge investicije EU u obnovu iI izgradnju institucija države na Kosovu pa vrijedi podsjetiti da je to najveća i naskuplja inostrana misija EU.

I posljednje ali ne i manje važno, mislim da se ovim također rizikuje da se razbude zagovornici ‘alternativnih’ rješenja na Balkanu što bi rasplamsalo nacionalne sentimente, jer ako je Kosovo blokirano po pitanju članstva u EU i nema realne perspektive onda bi se mogli vidjeti alternativni prijedlozi za ponovno crtanje granica po etničkim linijama.

Dokle god Kosovo bude u rascjepu po pitanju statusa i pridruživanja EU, ovi glasovi će biti sve jači i to će imati posljedice po čitav region.

XS
SM
MD
LG