Da ne bi bio ugrožen status Kotora kao svjetske kulturne baštine, UNESCO preporučuje uvođenje moratorijuma na gradnju.
I status Durmitora kao prirodne baštine može biti ugrožen hidroelektranama čija se izgradnja planira u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji jer će uticati na rijeku Taru.
To su neke od stavki najnovijeg izvještaja UNESCO o područjima zaštićenim kao svjetska kulturna i prirodna baština u Crnoj Gori, koji treba da bude usvojen ove sedmice na samitu u Rijadu.
Srednjevjekovni grad Kotor, u srcu zaliva Boke Kotorske na jugu Crne Gore, pod zaštitom je UNESCO-a od 1979.godine kao kulturno-istorijsko nasljeđe čovječanstva.
Prirodna baština nacionalnog parka Durmitor, koji se prostire na sjeveru zemlje uz kanjon Tare, drugog najdubljeg kanjona na svijetu, na UNESCO listi je od 1980.
Izvještaj UNESCO-a upozorenje Crnoj Gori
Izvještaj je pokazao da saradnja Crne Gore sa UNESCO-om nikada nije bila na nižem nivou i upućeno je ozbiljno upozorenje državi da mora štititi svjetsku baštinu na svom području, kažu u civilnom sektoru.
"Stiče se utisak da se u Crnoj Gori mnogo više bavimo dozvolama investitorima za projekte od kojih samo oni imaju koristi, nego rješavanjem problema naših zaštićenih područja", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Azra Vuković iz NVO Green home povodom izvještaja o Durmitoru.
U kotorskoj organizaciji Expeditio ocjenjuju da saradnja Crne Gore sa UNESCO nikada nije bila na ovako niskom nivou.
"Jer što se njih tiče, mi ne moramo biti na UNESCO listi, ali što se nas tiče – uopšte pričati o mogućnosti da Kotor ne bude na listi je ogroman poraz svih nas u Crnoj Gori", rekla je za RSE Biljana Gligorić iz te organizacije.
Mogućnost brisanja crnogorskih lokaliteta sa liste svjetske baštine iznio je direktor državne Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Milan Gazdić.
On je na konferenciji "Zaštita prirode i životne sredine" izjavio da "ima saznanja da će nacionalni park Durmitor biti stavljen na crvenu listu ugroženih područja, a Kotor izbačen sa UNESCO liste".
Na njegovu izjavu reagovalo je Ministarstvo kulture koje je odbacilo takvu mogućnost kao i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
"Nijedno od crnogorskih zaštićenih područja nije na tzv. crvenim listama, niti im prijeti brisanje sa Liste svjetske baštine UNESCO-a", saopštilo je Ministarstvo.
Nakon tih reakcija Gazdić se izvinio javnosti zbog, kako je kazao svoje nesmotrene izjave.
Na pitanje da li je Kotor blizu gubljenja UNESCO statusa, Gligorić kaže da se to ne dešava "preko noći", ali podsjeća da upozorenja zbog prekomjerne gradnje traju preko 20 godina.
Prije brisanja sa UNESCO liste, lokaliteti se stavljaju na crvenu listu ugroženih područja, gdje je Kotor već bio zbog katastrofalnog zemljotresa 1979.godine.
"Pa sad da se svi zamislimo da li smo mi kao društvo ravni elementarnoj nepogodi da vratimo Kotor na crvenu listu. Za mene kao arhitektu bi to bio ogroman poraz cijelog društva", kaže Gligorić.
Iz Ministarstva kulture i medija nisu odgovorili na pitanja RSE o primjedbama iz UNESCO izvještaja i tome ko će snositi odgovornost zbog navedenih propusta.
Hidroelektrane – regionalni problem
U izvještaju o nacionalnom parku Durmitor, UNESCO navodi i obaveze Bosne i Hercegovine (BiH), te Srbije.
Zabrinuti su zbog oživljavanja projekta hidroelektrane (HE) Buk Bijela u BiH, o čemu im Crna Gora nije dostavila bilo kakve informacije, posebno zbog mogućeg uticaja na bogatu riblju faunu rijeke Tare.
"UNESCO je iskazao i zabrinutost zbog informacije iz Srbije da je to projekat prvi od tri planirane izgradnje hidroelektrana na slivu gornje Drine, s obzirom na važnost neprekidnog toka rijeke za očuvanje migratornih ribljih vrsta", navodi se u dokumentu.
Stoga Komitet traži od BiH i Srbije da, u saradnji sa Crnom Gorom, izvrše procjenu uticaja svih tih projekata, piše u analizi.
Dodaje se da treba razmotriti uticaj HE Komarnica kod Šavnika i njeno širenje na Park prirode koji se graniči sa nacionalnim parkom Durmitor.
Preporučuju da se taj projekat ne odobri ukoliko bi mogao imati negativne posljedice na životnu sredinu.
Koncesioni akt za izgradnju HE Komarnica je Vlada Crne Gore usvojila u avgustu 2020.godine, i njime bi se koncesija za vodotok dodijelila Elektroprivredi. Taj dokument je trenutno u fazi evaluacije.
Komitet UNESCO-a takođe poziva Crnu Goru da ocijeni uticaj koji bi izgradnja rudnika olova i cinka u Mojkovcu, kroz koji prolazi rijeka Tara, mogla imati na okolinu.
Švajcarska kompanija Tara Resources tu planira da otvori rudnik Brskovo, čemu se ekolozi i dio građana protivi.
Kao ključne probleme na Durmitoru Agencija za zaštitu prirode navodi da je površina nacionalnog parka zbog ilegalne gradnje smanjena za oko 7.000 hektara.
Uz to se nastavlja ilegalna sječa šuma, pri čemu je samo prošle godine na jednoj lokaciji posječeno 248 kubika stoljetnih smrča i jela.
NVO Green home podsjeća da su u Crnoj Gori u poslednjih pet godina bile dvije misije UNESCO-a koje su dale set preporuka za nacionalni park.
"Te preporuke ne da nismo primijenili, nego otvaramo nove probleme što dodatno ugrožava status Durmitora na UNESCO listi", kaže Vuković.
Zahtjev UNESCO-a: Moratorijum na gradnju u Kotoru
Crna Gora nije dostavila niz dokumenata potrebnih za procjenu stanja u zaštićenom području Kotora piše u analizi.
UNESCO do danas čeka i pojašnjenje zašto je u Kotoru prestao moratorijum na gradnju 2020. godine, te pozivaju na njegovu obnovu.
"Poziva se Crna Gora da obnovi moratorijum na izgradnju (u Kotoru) sve dok kompletan paket mjera planiranja i zaštite ne bude na snazi, kako bi se prilagodili održivom razvoju", navodi se u izvještaju.
U Opštini Kotor smatraju da bi uvođenje ponovnog moratorijuma na gradnju "bio korak unazad", dodajući da se zalažu za dodatne mehanizme monitoringa, piše u komentarima koje je predsjednik Opštine Vladimir Jokić uputio UNESCO-u:
"Uvođenje novog moratorijuma kad institucije još uvijek ne mogu da odgovore na brojne zahtjeve koji su morali biti pauzirani tokom trajanja prethodnog moratorijuma, izazvao bi snažno protivljenje lokalnog stanovništva i pospješio nelegalne intervencije".
Kao razloge što revizija Plana upravljanja nije zavrsena još od 2018.godine, Jokić navodi pandemiju i "brojne izbore na državnom i lokalnom nivou", te dodaje da se čeka formiranje nove Vlade i Savjeta za upravljanje područjem Kotora.
Kamenolomi na području svjetske baštine
Eksperti UNESCO-a upozoravaju da je na području Kotora odobrena izgradnja tri kamenoloma, a da im o tome nisu unaprijed dostavljene nikakve informacije.
O tome očekuju pojašnjenje, kao i za planove da se otvore još tri kamenoloma.
U EPA kažu da je je izdavanje dozvole za tri kamenoloma iznad Risna zaustavljeno do izjašnjenja UNESCO, uprkos tome što Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) i Opština Kotor smatraju da kamenolomi nisu sporni.
Takođe u Opštini Kotor kažu da kamenolomi nisu njihova odgovornost.
Nacionalna komisija za UNESCO, kojom predsjedava ministarka Maša Vlaović, formirana u julu 2022. godine, do sada se nije sastajala.
Facebook Forum