Dostupni linkovi

Kotoru prijeti izbacivanje iz UNESCO baštine?


Pogled na Stari grad, Kotor

Jedinom primorskom gradu i njegovom zalivu u Crnoj Gori koji je pod zaštitom UNESCO-a prijeti izbacivanje s Liste svjetske prirodne i kulturne baštine. Razlog je nekontrolisana urbanizacije i devastacija kulturnog pejzaža. Zato je UNESCO dao rok da se do kraja godine primijene njegove odluke koje su posljednji pokušaj da se sačuva status svjetske baštine za Stari grad Kotor i Kotorsko-risanski zaliv.

Kao jedan od negativnih primjera arhitektica Aleksandra Kapetanović iz nevladine organizacije Expeditio navodi stanove za tržište u oblasti Kostanjice, kojim je trajno narušena peraška vizura.

"Tačno prekoputa peraških ostrva je 'niklo' apartmansko naselje koje sada u potpunosti devastira pejzaž i uništava jedan od najatraktivnijih pogleda iz Perasta na tjesnac Verige, ostrva Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe, i cijeli taj okvir", ističe arhitektica Kapetanović.

Nije prvi put da je status Kotorsko-risanskog zaliva na UNESCO-voj listi u opasnosti, no te 1979. ga nije ugrozio ljudski nemar, već razorni zemljotres, pa je stavljen na "Listu svjetske baštine u opasnosti". Sa te liste skinut je 2003. godine jer su sprovedene mjere zaštite koje je propisao UNESCO.

Međutim, već iste te godine je Komitet za svjetsku baštinu upozorio na rizik koji nekontrolisana urbanizacija može da ima na univerzalne vrijednosti tog područja, podsjeća Kapetanović.

"Znači, još prije 14 godina je prepoznat taj rizik. Od tada mi nismo ništa radili da bi to kontrolisali i zaustavili. Stvari su se samo pogoršavale", upozorava arhitektica.

Da je ugroženost ovog dijela UNESCO-ve baštine dostiglo vrhunac, potvrđeno je 2014. godine na zasjedanju Komitetat za svjetsku baštinu u Dohi.

Kapetanović tvrdi da je tada donešen nacrt odluke da se zaustave svi građevinski projekti na zaštićenom području, ali su nakon lobiranja crnogorske delegacije te odluke ublažene, pa je konačnom dokumentu ostala preporuka o kontrolisanoj gradnji uz izradu procjene uticaja na baštinu zaštićenih područja.

Kotor
Kotor


Kako ni to nije urodilo plodom, sredinom prošle godine je Komitet UNESCO-a donio odluku o mjerama koje bi trebale da područje Starog grada i Kotorsko-risanskog zaliva zadrži na Listi zaštićene svjetske baštine, o čemu je ovih dana Vlada usvojila Akcioni plan Ministarstva kulture.

Od 12 mjera tog plana, najhitnija je ona o usvajanju HIA (Heritage Impact Assesment ) dokumenta – studije procjene uticaja na kulturno i prirodno nasljeđe, objašnjava Milica Nikolić iz Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-om.

"Taj dokument treba da bude donešen do kraja ovog septembra, a njime će se predvidjeti koje je projekte prema postojećim planovima moguće graditi, a koje ne. Znači, to je kao neki 'screening' za cjelokupnu plansku dokumentaciju i tačno će dati preporuke za svaki već izgrađeni objekat, kao i za one koji su planirani", pojašnjava Nikolić.

Nedoraslost države

UNESCO-ov rok za revidiranje sistema upravljanja zaštićenim područjem u Kotorsko-risanskom zalivu je decembar ove godine. Nikolić je uvjerena da će svi rokovi biti ispoštovani.

"Dužni smo da dokument dostavimo UNESCO-ovom Komitetu do decembra da bi se naredne godine on razmatrao. U suštini, najvažniji dokument je HIA i uvjereni smo da će ona biti u roku, do septembra ove godine, da bi potom bio preveden i upućen UNESCO-u na razmatranje. Tako da ne bi trebalo da bude bilo kakvih konsekvenci", dodaje Milica Nikolić.

Aleksandra Kapetanović iz nevladine organizacije Expeditio upozorava da se mora hitno djelovati.

"Važno je reći da je Crna Gora ta koja je nominovala područje Kotora za Listu svjetske baštine. Znači, nas UNESCO ne tjera da budemo na toj listi. Imamo od prije nekoliko godina primjer Drezdena u kojem je lokalitet skinut sa te liste. Zato mislim, ako nastavimo ovako, ako se nešto zaista veoma hitno i ozbiljno ne uradi, da će Kotor sigrno završiti na 'Listi svjetske baštine u opasnosti' ", kaže Aleksandra Kapetanović.

Ta lista je predvorje gubitka statusa UNESCO-vog zaštićenog područja a ono bi bilo ne samo dokaz nedoraslosti države da se brine o sopstvenom nasljeđu svjetske kulturne vrijednosti, već i gubitak promotivnih pozicija koje Kotor ima kao jedna od najpopularnijih kruzing destinacija na Jadranu.

Zato će narednih desetak mjeseci biti posljednja šansa da Stari grad i Kotorsko-risanski zaliv sačuvaju rang svjetske prirodne i kulturne baštine.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG