I pored velikog socijalnog, ekonomskog i političkog nezadovoljstva koje vlada u zemlji, kosovsko društva izgleda da još nije spremno za adekvatan demokratski dijalog koji bi doneo promene, ističu sociolozi i antropolozi.
Kosovske vlasti su na udaru kritika zbog visokog stepena korupcije, političkog uticaja nad određenim organima pravde, te slabog ekonomskog razvoja, a nedostaje i nezavisno funkcionisanje institucija.
Sociolog Ismail Hasani je reakciju društva o određenim problemima nazvao jednokratnom, te dodao da se ne mogu očekivati bitne promene.
“Reakcija građana nedostaje zbog nedostatka obrazovanja, kada je u pitanju ljudska svest o problemima sa kojima se kosovsko društvo suočava – u prvom redu je to ono što se zove patološko stanje kosovskog društva, oko kojeg su i različiti međunarodni mehanizmi alarmirani”, kaže Hasani.
Tokom proteklih meseci desili su se protesti zbog novih zakona, slobode izražavanja, verskih pitanja ili oko političke i bezbednosne situacije.
Antropolog Nita Luci kaže da se ne može govoriti o nedostatku inicijativa za promene.
“I one iniciative koje su uspešne, a bazirane na profesionalizmu, umesto da se nagrade, one se kažnjavaju zbog uskih interesa", kazala je Luci i dodala:
"Mi znamo, primera radi, da je pitanje korupcije već deo debata – korupcija u vladi i šire, ali istovremeno znamo da smo ograničeni kada su u pitanju teme o kojima se može govoriti ili pristupiti tim problemima, i to utiče na mogućnost delovanja”.
Ona takođe izražava ubeđenje da su pojedine grupe stvorile i monopol nad informacijama i sredstvima koja su na raspolaganju kosovskom društvu radi promene trenutnog stanja u određenim oblastima.
Taj monopol, po rečima sociologa Hasanija, “barikadira” građane tako što ih primorava da preuzmu ulogu posmatrača.
“Civilno društvo na Kosovu se nalazi između, uslovno rečeno, militarizovanih političkih subjekata i društvo više igra ulogu posmatrača, i ne reaguju na građanski način kako bi izrazilo nezadovoljstvo putem različitih protesta kojima bi se pokazao glas savesti”, kaže on.
Kosovske vlasti su na udaru kritika zbog visokog stepena korupcije, političkog uticaja nad određenim organima pravde, te slabog ekonomskog razvoja, a nedostaje i nezavisno funkcionisanje institucija.
Sociolog Ismail Hasani je reakciju društva o određenim problemima nazvao jednokratnom, te dodao da se ne mogu očekivati bitne promene.
“Reakcija građana nedostaje zbog nedostatka obrazovanja, kada je u pitanju ljudska svest o problemima sa kojima se kosovsko društvo suočava – u prvom redu je to ono što se zove patološko stanje kosovskog društva, oko kojeg su i različiti međunarodni mehanizmi alarmirani”, kaže Hasani.
Tokom proteklih meseci desili su se protesti zbog novih zakona, slobode izražavanja, verskih pitanja ili oko političke i bezbednosne situacije.
Antropolog Nita Luci kaže da se ne može govoriti o nedostatku inicijativa za promene.
“I one iniciative koje su uspešne, a bazirane na profesionalizmu, umesto da se nagrade, one se kažnjavaju zbog uskih interesa", kazala je Luci i dodala:
"Mi znamo, primera radi, da je pitanje korupcije već deo debata – korupcija u vladi i šire, ali istovremeno znamo da smo ograničeni kada su u pitanju teme o kojima se može govoriti ili pristupiti tim problemima, i to utiče na mogućnost delovanja”.
Ona takođe izražava ubeđenje da su pojedine grupe stvorile i monopol nad informacijama i sredstvima koja su na raspolaganju kosovskom društvu radi promene trenutnog stanja u određenim oblastima.
Taj monopol, po rečima sociologa Hasanija, “barikadira” građane tako što ih primorava da preuzmu ulogu posmatrača.
“Civilno društvo na Kosovu se nalazi između, uslovno rečeno, militarizovanih političkih subjekata i društvo više igra ulogu posmatrača, i ne reaguju na građanski način kako bi izrazilo nezadovoljstvo putem različitih protesta kojima bi se pokazao glas savesti”, kaže on.