Dostupni linkovi

Podeljeni grad čeka na rešenje statusa



TV prilog RFE programa iz maja 2008. godine o životu srpske porodice Božović u severnom delu Mitrovice i načinima na koji živi sa činjenicom da treba da prihvati nezavisnost Kosova

Jasmina Šćekić

Politički predstavnici kosovskih Srba i Albanaca, kao i građani Kosovske Mitrovice, zastupaju različit stav po pitanju budućeg statusa ovog podeljenog grada.

Kosovska Mitrovica, nekada poznati industrijski grad na Ibru, od 1999. godine je podeljen na severni (nastanjen većinskim srpskim) i južni deo grada (nastanjen većinskim albanskim stanovništvom).

Odluka o proglašenju nezavisne Republike Kosovo, ni dve godine kasnije nije proizvela bilo kakvog efekta u severnom delu Kosovske Mitrovice. Ovaj deo grada bojkotuje svaku odluku vlasti u Prištini i potpuno se oslanja na Beograd.

Državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo u Vladi Srbije Oliver Ivanović u izjavi za RSE kaže da je postojeće stanje u Kosovskoj Mitrovici jedino održivo rešenje za status grada i naglašava da je povezivanje severne i južne strane moguće samo na interesnoj osnovi:

“To je očito već podeljeni grad. Prosto ne postoji poverenje između severa i juga, između Srba i Albanaca i ovakvo stanje će trajati sve dotle dokle god se ne otkloni ta agresivnost koja postoji kod kosovskih Albanaca i dok Srbi ne steknu poverenje. Povezivanje između severa i juga je moguće samo na interesnoj osnovi tj. ukoliko postoje službe kao što su gradska čistoća, voda struja, telefonija, grejanje, koje mogu da imaju
Oliver Ivanović
zajednička ulaganja i zajednički interes. Znači samo ekonomski interes i to je ta tanka veza koja može da održi u kontaktu sever i jug. Ali za sada, mi ne želimo da bilo šta od ovog što imamo kao stečeno, dovedemo u opasnost. Jako je bitno da bude mira i stabilnosti, da ne bude provokacija. Ja nekako privredu vidim kao magični put za uspostavljanje boljih odnosa”,
kaže Ivanović.

Za gradonačelnika južne Mitrovice Avnija Kastratija status grada biće rešen tek nakon lokalnih kosovskih izbora zakazanih za drugu polovinu tekuće godine i ističe da će tada suživot Srba i Albanaca biti apsolutno moguć:

“Posle izbora mislim da će se mnogo toga srediti u Mitrovici, da će severni deo Mitrovice dobiti vlast koja ima autoritet i obavezu da radi u interesu građana, da svi budemo angažovani za bolji život, da svako vidi interes u okviru opštine Mitrovica bez obzira o kom delu grada je reč, da se više družimo i da ako je moguće zajednički radimo na projektima zaposljavanja i drugim vezanim za suživot", kaže on za RSE.

Moguće je živeti zajedno

Žitelj severne Kosovske Mitrovice Branislav Krstić smatra da suživot Albanaca i Srba, svuda na Kosovu, a ne samo u Kosovskoj Mitrovici, zavisi od međusobnog pomirenja ove dve etničke zajednice:

“Status bilo kojeg grada na Kosovu možemo da posmatramo samo kroz proces pomirenja Srba i Albanaca. Perspektivu Mitrovice vidim kroz desetak godina i to kao grad u kojem živi većinski albanski narod i na desetine pojedinaca bošnjačke, srpske ili bilo koje druge nacionalnosti, odnosno ono što bi meni kao Srbinu možda i odgovaralo, a to je podeljena Kosovska Mitrovica sa jasnom i određenom granicom bez ikakvih većih, osim ekonomskih, kontakata”, smatra on.

Amra Hajdari živi u južnom delu Kosovske Mitrovice. Ona smatra da Kosovska Mitrovica treba da bude grad svih svojih građana i Srba i Albanaca.

“Mitrovica kao grad može biti jedinstven i može služiti kao primer za zajednički suživot svih etničkih zajednica, ne samo ostalim gradovima na Kosovu, već i celom regionu. Ali, međunarodna zajednica i naše institucije ne rešavaju naše probleme na pravi način. Jedini ispravan način koji ce pomoći da se realizuje zajednicki život Srba i Albanaca, a to nije samo moje mišljenje već i mišljenje većine građana južnog dela, jeste da se izbeglice i došljaci i Srbi i Albanci vrate svojim kućama i ostave nas, stare Mitrovčane da živimo jedni sa drugima kao i ranije. Jer upravo ti došljaci na severu ne žele da vide Albance u tom delu grada i obrnuto. Ovde Albanci koji su došli sa strane, a koji nisu građani Mitrovice, takođe ne žele zajednički život sa Srbima.”


Predstavnici međunarodne zajednice su do sada izlazili sa različitim predlozima kako rešiti problem podeljenog grada, međutim, zbog nespremnosti i jedne i druge strane ti planovi nisu ostvareni.

Međunarodni posrednik za status Kosova Marti Ahtisari je predložio da se u gradu organizuju dve opštinske uprave, za južni i severni deo Mitrovice i da na čelu grada bude jedna gradska uprava, koju bi za početak predvodio predstavnik međunarodne zajednice. Taj predlog je prihvaćen od strane institucija Kosova i predstavnika južne Mitrovice, međutim protiv njega su se izjasnili predstavnici Srbije i Srbi iz severnog dela grada.
XS
SM
MD
LG