Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kosovo počinje tražiti svoj nezavisni identitet


Ilustrativna fotografija, arhiva
„Kosovo počinje tražiti svoj nezavisni identitet“, tekst je objavljen u američkom "Time" magazinu. Autor Joost Van Egmond ističe kako građani Kosova nastoje razbiti predrasude i stereotipe poput onih da su "obični seljaci s kalašnjikovima koji žive u drvenim kućicama“.

U trendovskom kafiću u središtu Prištine, mladi poduzetnik Petrit Selimi kaže kako je Kosovo mlado društvo, moderno i liberalno.

"Neki dan je ovdje nastupio reper Snoop Dogg, a prava žena i seksualnih manjina su među političkim temama. Građani Prištine mjesečno popiju 20 milijuna šalica macchiata“, priča novinaru Selimi dokazajući da je Kosovo drugačije od onoga kakvim se najčešće vidi na Zapadu.

Prije 11 godina NATO je natjerao Srbiju da se odrekne kontrole nad Kosovom koje od tada počinje tražiti svoj identitet. Kosovo je do sada priznalo 69 država, uključujući i SAD i većina država EU.

Prošlomjesečna odluka Međunarodnog suda pravde da odluka o nezavisnosti „nije nelegalna“ dala je mladoj državi dodatni vjetar u leđa, piše novinar, iako kosovsku nezavisnost odbacuje jedan broj moćnih država plašeći se secesijskog presedana.
Novinar "Time" uočava da je, usprkos jačanje države, korupcija raširena na svim društevnim razinama. Oragnizirani kriminal i pranje novca, veliki su problem, ističu u Eulexu.


Zato Kosovo još uvijek nema pristupa u neke međunarodne organizacije, uključujući i UN. Nema svoj poštanski kod, a telefonski operateri se koriste pozivnim brojem Slovenije ili Monaka.

No, bez obzira na to, država za većinu građana nije upitna.

Jedan od pokazatelja je i odnos prema susjedima, primjerice s Albanijom, s kojom Kosovo dijeli i jezik i etnički identitet. No, dok je prije jednog desetljeća tokom represije Srbije, ideja o stvaranju „Velike Albanije“ bila česta tema, danas o tome razmišlja tek dva posto građana.

Kosovari su svakako zadovoljni dobrim vezama s Albanijom, koja je pola stoljeća bila izolirana od ostatka svijeta. Primjerice, samo u julu zahvaljujući novom autoputu granicu sa tom susjednom zemljom prešlo je oko 1,3 milijuna građana.

Na glavnom prištinskom trgu koji nosi ime Majke Tereze prodaje se crvena albanska zastva, ali je i mnogo suvenira s novom kosovskom zastavom.

Zajednička budućnost dve države u EU

Jedan diplomat je primjetio da se nova zastava pojavljuje i na vjenčanjima, što ranije nije bio slučaj. Uglavnom se mahalo albanskom zastavom.

Novinar "Time" uočava da je, usprkos jačanje države, korupcija raširena na svim društevnim razinama. Oragnizirani kriminal i pranje novca, veliki su problem, ističu u Eulexu.

Interpol je čak smatrao da se otpor prema srpskom režimu financirao uglavnom od trgovine drogama. Čak se i danas krijumčari svim i svačim, od nafte do ljudi.

Ekonomska situacija se postepeno poboljšava, ali presporo, a stopa nezaposlenosti je 47 posto.

Kosovo je, prema podacima Svjetske Banke, uglavnom zavisno od uvoza, ali i od doznaka iz inozemstva koje predstavljaju čak 15 posto Bruto
Ipak, najvažniji korak na putu borbe za daljnje priznanje kosovske nezavisnosti biti će odnosi s Beogradom.
društevnog proizvoda (BDP), dok donacije raznih država iznose dodatnih 7,5 posto u BDP-u.

Poslovno okruženje je takvo da su poduzetnici vrlo skeptični oko budućeg razvoja.

"Konkurencija je prilično nekorektna“, smatra Agim Dushi, koji ima tvornicu bezalkoholnih pića. Povremena isključenja struje također usporavaju industrijski razvoj, iako je u toku obnova energetskog sustava.

No, ključni problem za primjenu zakona je pitanje sjevera Kosova gdje većinom žive Srbi, a koji vladu u Beogradu smatraju legalnom. Granica prema Srbiji se ne kontrolira što otvara prostor krijumačerenju robom i ljudima.

Ipak, najvažniji korak na putu borbe za daljnje priznanje kosovske nezavisnosti biti će odnosi s Beogradom. Kako Srbija nije uspjela uvjeriti Međunarodni sud pravde da odbaci nezavisnost Kosova, moguće je da Beograd postane mekši i pristupačniji u razgovorima, jer, kako je državni sekretar za Kosovo u Vladi Srbije rekao, "sadašnja situacija nikome ne odgovara“.

I Beograd i Priština se nadaju članstvu u EU. Možda bi to moglo voditi boljoj međusobnoj suradnji, koja će donjeti prilično glavobolje organiziranom kriminalu. To bi, na koncu, moglo značiti i kraj financijskog booma telefonskog operatora iz Monaka na Kosovu, zaključuje novinar američkog magazina „Time“.




  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG