Dostupni linkovi

Politički obojena poslanica patrijarha Irineja


Patrijarh Irinej i predsednik Srbije Boris Tadić u Peći, oktobar 2010
Patrijarh Irinej i predsednik Srbije Boris Tadić u Peći, oktobar 2010
Poslanica koju je uoči Božića pročitao patrijarh Irinej, začudila je one koji su u njegovom izboru prepoznali pobedu umerenije struje u okviru Srpske pravoslavne crkve.

Iznošenje političkih ocena, a naročito stavova o Kosovu kao delu Srbije, nešto je što građani ove zemlje od predstavnika crkve čuju gotovo svakog Božića ili Uskrsa, a ovaj put se na meti kritika našla i međunarodna zajednica, u kontekstu izveštaja Dika Martija.

Stoga smo patrijarha Irineja upitali zašto se u njegovom božićnjem govoru našao deo o ćutanju predstavnika pojedinih država povodom sumnji o trgovini organima na Kosovu.

“Ono što saznajemo iz štampe, iz izveštaja Dika Martija i ono što mnogi drugi pominju da su znali, ali da nisu mogli da dokažu… Eto, to smo iskoristili da kažemo da se prosto užasavamo jednog takvog akta u našem vremenu”
, rekao je patrijarh Irinej za RSE.

Publicista Mirko Đorđević, inače dobar poznavalac prilika u srpskoj crkvi, bio je veoma iznenađen patrijarhovim nastupom.

“Lično, nisam očekivao, jer on je čovek odmeren. Deluje mi kao jedan politički akcenat”
, kaže Đorđević.

Drugi publicista, Milorad Tomanić, autor brojnih radova o odnosu Srpske pravoslavne crkve prema događajima koji su obeležili devedesete, na poruku patrijarha međutim gleda potpuno drugačije.

“Mislim da to nije nikakvo zalaženje u svetovno i u politiku zato što patrijarh Irinej, kao poglavar SPC, svakako da ima pravo da govori o patnji pripadnika njegovog stada, odnosno o patanji pripadnika SPC, pa čak i ako nisu vernici SPC”
, kaže Tomanić.

Kritike zbog mešanja u politiku


A šta je to u govoru patrijarha toliko uzburkalo duhove?

“Strašni zločin trgovanja organima nevinih srpskih žrtava, mržnje i terora, odvijao se uz ravnodušno, u mnogim slučajevima saučesničko ćutanje predstavnika međunarodne zajednice. A oni su itekako znali šta se stvarno dešava 'na terenu'“
, stoji u božićnoj posalnici.

Jedna od ključnih zamerki Mirka Đorđevića na ovakve stavove patrijarha je, što prema njegovom mišljenju, Crkva iznosi ozbiljne optužbe, pre nego što je i završena istraga o tom slučaju, a činjenice pozdano utvrđene.

“Problem se tu postavlja što to moraju da istraže organi naše države, kosovske institucije, međunarodna zajednica… pa kada to postane činjenica i kada krivci budu izvedeni pred sud… Ovako deluje pomalo unapred, bez istrage… Otuda je meni ovo malo neobično. Jer, nama predstoje razgovori, pregovori sa kosovskim institucijama, pa prema tome je možda trebalo sa ovakvom izjavom sačekati ili joj naći neko drugo mesto”
, smatra Đorđević.

U sekularnoj državi kakva je Srbija po Ustavu, Srpska pravoslavna crkva, poslednjih godina je često na meti kritika zbog otvorenog mešanja u politiku.

Crkveni predstavnici nisu prezali od toga da od Parlamenta traže da izmeni ili odbaci pojedine zakone, bez obzira što oni nisu imali nikakve veze sa delovanjem crkve.

Među onima koji su tokom Parade ponosa rušili Beograd, bilo je i ljudi u mantijama, a mitropolit Amfilohije je za pripadnike gej populacije rekao:

“Kakav je smrad otrovao i zagadio prestoni grad Beograd. Otrov, strašniji od onog uranijuma koji su ostavile bombe NATO pakta”
, rekao je Amfilohije 12. oktobra 2010. godine.

Srpska pravoslavna crkva se nikada nije ni direktno ogradila od desničarskih organizacija, čija se zabrana traži zbog širenja mržnje i netrpeljivosti, a koje se često pozivaju upravo na crkvu.

XS
SM
MD
LG