Očekuje se da će Skupština Kosova 13. novembra glasati o istom Zakonu o specijalnom sudu koji je predsjednica Justina Shiroka Pula u oktobru vratila na ponovno razmatranje.
Ako najmanje 61 poslanik glasa za zakon, veto se poništava i zakon se smatra proglašenim.
Demokratska partija Kosova (PDK), koja je predložila i zakon i njegovo vraćanje u Skupštinu, obećala je da će izmjene biti usvojene u roku od dvije sedmice.
Zašto se ponovo glasa o istom tekstu?
Demokratska partija Kosova je sama u oktobru zatražila od predsjednice da zakon vrati Skupštini. Tada je stranka saopštila da želi dovršiti neke odredbe i riješiti pitanja koja bi mogla otežati njegovu primjenu. Zakon je 12. novembra upućen na glasanje bez izmjena. Prema PDK-u, budući da nije bilo dogovora s parlamentarnom većinom o tome može li se zakon mijenjati tokom ponovnog razmatranja, stranka je odlučila zatražiti od Skupštine da usvoji oktobarski tekst i predloži izmjene kroz novu inicijativu nakon stupanja zakona na snagu.
Očekuje se da će Samoopredjeljenje, koje je glasalo za zakon 6. oktobra, ponovo podržati njegovo usvajanje, iako su izrazili rezerve u vezi s njegovim posljedicama.
Predsjednik odbora Vigan Qorrolli rekao je za Kosovski servis Radija Slobodna Evropa da je PDK pokrenui inicijativu bez potrebne pravne analize i bez dovoljno institucionalnih konsultacija. Tempo procesa opisao je kao "neobjašnjivu žurbu" i doveo u pitanje mogućnost primjene teksta o kojem će se ponovo glasati.
"Bojim se da zakon, ovakav kakav je sada i kakav je bio 6. oktobra, ne može biti primijenjen", rekao je. Uprkos ovim rezervama, šefica parlamentarne grupe Samoopredjeljenja Arberie Nagavci potvrdila je za RSE da će stranka ponovo glasati o zakonu.
Vullnet Bugaqku, pravni stručnjak iz Demokratskog instituta Kosova, dovodi u pitanje redoslijed koraka koje Skupština slijedi.
"Zašto biste poništili veto? Ako veto kaže da treba poboljšati zakon? Zašto se veto poništava kako bi zakon ostao na snazi, da bi se na kraju pokrenuo novi proces razmatranja tog zakona?", pita Bugaqku u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Šta bi stupilo na snagu?
Tekst usvojen u oktobru suzio bi ovlaštenja Specijalnog suda u Hagu. Njime se nadležnost suda ograničava na zločine direktno povezane s navodima o trgovini organima iz izvještaja Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope iz 2011. godine.
Također se ograničava period na koji se sud odnosi, od 1. jula 1999. do 31. decembra 2000. godine, a predviđa se i prenošenje predmeta izvan njegove nadležnosti na kosovske sudove.
Prema tekstu zakona, sudska vijeća morala bi preispitati nadležnost za svaki predmet u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Još uvijek nije jasno koje odredbe PDK namjerava izmijeniti.
Mogu li izmjene biti usvojene u roku od dvije sedmice?
Bugaqku je za RSE rekao da parlamentarna procedura, "ako se odvija prema redovnom postupku, traje do tri mjeseca", jer usvajanje po ubrzanom postupku zahtijeva ispunjavanje nekoliko uslova, u skladu s Poslovnikom Skupštine.
Član 85 Poslovnika Skupštine omogućava ubrzano razmatranje, na zahtjev Vlade ili najmanje 30 poslanika, za nacrte zakona koji se odnose na nacionalnu sigurnost, javno zdravlje ili budžetska i finansijska pitanja. Prvo razmatranje održava se najmanje 48 sati nakon distribucije materijala, dok se drugo održava najmanje 72 sata nakon usvajanja u načelu. Član 86 predviđa hitni postupak za nacrte zakona koji se odnose na mjere tokom vanrednog stanja ili stanja nužde.
Prema članu 123, najmanje šest poslanika može predložiti odstupanje od proceduralnih rokova. Za usvajanje su potrebni glasovi dvije trećine prisutnih poslanika, a odstupanje mora biti u skladu s Ustavom.
Ako Skupština želi izbjeći rokove, Bugaqku kaže da "to mora opravdati u skladu s kriterijima iz pravilnika". Upozorava da prekoračenje tih kriterija "može otvoriti mogućnost da neko ospori ovaj slučaj", spominjući ombudsmana i druge ovlaštene strane.
Novinari Radija Slobodna Evropa pokušali su kontaktirati vršiteljicu dužnosti predsjednice PDK-a Vloru Çitaku radi izjave o ovom procesu, ali nije dobila odgovor.
Šta kaže EU?
Za Bugaqkua, konsultacije s Vijećem Evropske unije trebale bi biti prvi korak u izradi novih izmjena. Prema njegovim riječima, usvajanje izmjena bez konsultacija predstavljalo bi kršenje međunarodnih obaveza Kosova i obaveze koja, prema njegovom tumačenju, proizlazi iz člana 162 Ustava.
Ako zakon stupi na snagu, sadržaj izmjena i ishod razgovora s EU odredit će da li će najavljena revizija odgovoriti na zabrinutosti koje su izazvane oktobarskim glasanjem.
Evropska unija saopštila je za RSE da razgovara o zakonu. U oktobru je EU pozdravila njegovo vraćanje u Skupštinu i saopštila da očekuje konsultacije ako se razgovori nastave. Kosovo se 2014. godine, putem razmjene pisama koja je otvorila put uspostavljanju Specijalizovanih vijeća, obavezalo da će konsultovati EU o pravnim inicijativama koje utiču na mandat suda ili postupke koji proizlaze iz istraga Specijalne istražne radne grupe.