Specijalizovana vijeća za Kosovo u Hagu će 16. septembra objaviti presudu u slučaju protiv četvorice bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova: Hašima Tačija (Hashim Thaçi), Kadrija Veseljija (Veseli), Jakupa Krasnićija (Krasniqi) i Redžepa Selima (Rexep Selimi).
Pred ovim sudom, koji se zvanično naziva Specijalizovana veća i Specijalizovano tužilaštvo Kosova, već tri godine traje suđenje po optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, navodno počinjene tokom i neposredno nakon rata na Kosovu (1999.). Tužilaštvo je tražilo kazne od 45 godina zatvora za svakog od četvorice optuženih.
Ishod suđenja ostaje nepoznat. U međuvremenu, paralelno se pred istim sudom vodi još jedno suđenje protiv bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija, po optužbama za ometanje pravde.
Ovo postavlja pitanje: ako bi Tači bio proglašen nevinim u slučaju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, da li bi odmah bio pušten iz pritvora?
Prema Pravilniku o postupku i dokazima Specijalizovanih vijeća, "kada se optuženo lice proglasi nevinim, biće odmah pušteno na slobodu, osim ako je zakonito pritvoreno ili služi kaznu za krivično djelo koje nije ono za koje je proglašeno nevinim".
"U slučaju gospodina Tačija, njegov pritvor je odredilo Sudsko vijeće u njegovom suđenju za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, kao i jedini sudija u njegovom odvojenom suđenju za ometanje pravde. Stoga, ako se Tači proglasi nevinim u suđenju za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, pitanje da li treba da nastavi da bude u pritvoru odlučiće jedini sudija koji saslušava slučaj ometanja pravde", rekao je portparol Specijalizovanih veća Michael Doyle u saopštenju za Radio Slobodna Evropa.
Sudija jedinica mora svaka dva mjeseca da preispita da li je pritvor i dalje razuman i opravdan.
"On takođe može da preispita ovu stvar na zahtjev optuženog, ako je došlo do promjene okolnosti", dodao je Doyle.
Sudija je najnoviju odluku, desetu po redu, o produženju pritvora donio 31. jula, procjenjujući da i dalje postoji rizik da će Tači ometati postupak ili počiniti druga krivična djela.
U istoj odluci, sudija je takođe odredio rokove za sljedeću reviziju pritvora: Tači može da podnese svoje podneske do 7. septembra. Ako to ne učini, Tužilaštvo mora da podnese svoj stav do 14. septembra, dok Tači može da odgovori do 21. septembra.
Koja su dva slučaja protiv Thacija?
Tači je u pritvorskom centru u Hagu od novembra 2020. godine, kada je uhapšen pod optužbom za ratne zločine. Od tada, Tačijevoj odbrani su odbijeni svi zahtjevi za puštanje iz pritvora. Čak je i kaucija od 50 hiljada eura odbijena, uz nekoliko uslova kojih se Tači obavezao da će se pridržavati, u zamjenu za puštanje iz pritvora.
Bivši predsjednik Kosova Tači, zajedno sa bivšim parlamentarcima Jakupom Krasnićijem i Kadrijem Veselijem, kao i bivšim zastupnikom Redžepom Selimijem, izjasnili su se da nisu krivi po optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Prema optužnici, Tači i ostali su optuženi da su bili dio "zajedničkog zločinačkog poduhvata" usmjerenog na kontrolu zemlje putem zastrašivanja i nasilja nad protivnicima. Među žrtvama su bili Srbi, Romi i Albanci koji nisu podržavali OVK; najmanje 102 osobe su osumnjičene da su ubijene, a preko 20 se vodi kao nestalo. Tužilaštvo ih takođe smatra odgovornim za zločine svojih podređenih.
Tači, koji je ranije bio i premijer Kosova, opisao ih je kao "potpuno neistinite, apsurdne i duboko uvredljive".
Neke od najistaknutijih ličnosti zapadne ratne diplomatije i bezbjednosti svjedočile su u prilog odbrane, uključujući bivšeg portparola američkog State Departmenta Jamesa Rubina i bivšeg komandanta NATO-a za Evropu Wesleyja Clarka.
Oni su izjavili da OVK nije funkcionisala kao centralizovana struktura i da su optuženi imali manji uticaj i kontrolu nego što se navodi u optužnici.
Njihovo suđenje u ovom slučaju završeno je u februaru ove godine i sva četvorica su u pritvoru skoro šest godina.
Dok se odvijalo suđenje, Specijalizovano tužilaštvo u Hagu je 2024. godine podiglo optužnice za ometanje pravde protiv Tačija i još četiri osobe: bivšeg ministra pravde Hajredina Kučija; bivšeg šefa Kosovske obaveštajne agencije Baškima Smakaja; bivšeg gradonačelnika Mališeve Isnija Kilaja; i Fadila Fazlijua.
Oni su optuženi da su, između aprila i novembra 2023. godine, uticali na iskaze svedoka koje su tužioci pozvali u suđenju za ratne zločine protiv samog Tačija i trojice bivših vođa OVK.
Tači se tereti po tri tačke optužnice za pokušaj ometanja službenih lica u obavljanju službenih dužnosti učešćem u zajedničkoj akciji grupe; četiri tačke optužnice za kršenje tajnosti postupka i četiri tačke optužnice za nepoštovanje suda.
Osim Tačija, svi ostali optuženi u slučaju ometanja pravde brane se sa slobode.
Ovaj slučaj se bliži kraju, jer su završne riječi zakazane za 10, 11. i 14. septembar.
Specijalni sud je osnovan 2015. godine od strane Skupštine Kosova i predstavlja sud u okviru kosovskog pravosudnog sistema, ali radi sa međunarodnim osobljem u Holandiji.
On istražuje navodne zločine koje su počinili pripadnici OVK nad etničkim manjinama i političkim rivalima od januara 1998. do decembra 2000. godine.
Suđenje bivšim vođama OVK naišlo je na protivljenje na Kosovu, jer je viđeno kao pristrasno suđenje, pošto ne uključuje zločine koje su počinili Srbi na teritoriji Kosova.
Uz pozive na pravdu, protesti protiv suđenja bivšim nadređenima OVK održani su i u Prištini, Hagu, Tirani i drugim gradovima.
Sud je već donio nekoliko osuđujućih presuda, kako za ratne zločine, tako i za slučajeve ometanja pravde.