Dostupni linkovi

Unapređenje statusa Kosova na dnevnom redu Parlamentarne skupštine NATO


Zastava NATO ispred sedišta Alijanse u Briselu (foto arhiv)
Zastava NATO ispred sedišta Alijanse u Briselu (foto arhiv)

Kosovo će biti na dnevnom redu Parlamentarne skupštine NATO, koja će se sastati ovog vikenda u bugarskoj prestonici Sofiji.

Ovom prilikom Skupština Kosova namerava da unapredi svoj status od posmatrača do pridruženog člana u ovoj organizaciji.

U saopštenju Parlamentarne skupštine NATO navodi se da će njeni poslanici, između ostalog, "odlučiti i o zahtevima Malte i Skupštine Kosova da postanu delegacije pridruženih članica".

"Biće reči o stalnim izazovima na Zapadnom Balkanu, kao i strategijama za podršku partnerima u opasnosti i za povećanje angažmana sa globalnim jugom", navodi se u saopštenju.

Kosovske vlasti saopštile su još u martu da je Stalna komisija Parlamentarne skupštine NATO unapredila status Skupštine Kosova u ovoj organizaciji.

U Srbiji se Međunarodni institut za bezbednost zalaže za sprečavanje napredovanja Kosova u Parlamentarnoj skupštini NATO.

U tom institutu navode da bi davanje statusa pridruženog člana Skupštini Kosova "bilo štetno kako za Parlamentarnu skupštinu NATO, tako i za procese stabilizacije i evroatlantske integracije Zapadnog Balkana".

"Demokratija na Kosovu nije funkcionalna. Njene institucije su opterećene izuzetno visokim nivoom korupcije i drugim nedemokratskim praksama, a prava manjinskih zajednica, posebno srpskih, nisu zaštićena", navode iz ove institucije sa sedištem u Beogradu.

Julianne Smith: I Kosovo i Srbija moraju investirati u napredak dijaloga koji vodi EU
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:54 0:00

Srbija, koja ne priznaje nezavisnost Kosova, neprestano lobira protiv Kosova, a odnedavno i protiv članstva u Savetu Evrope.

Institut je saopštio i da je devet sadašnjih pridruženih članova Parlamentarne skupštine NATO iz "nezavisnih i međunarodno priznatih zemalja" te da bi "davanje istog statusa Skupštini Kosova bio opasan presedan".

Kako funkcioniše Parlamentarna skupština NATO?

Parlamentarna skupština NATO je institucionalno odvojena od Alijanse, ali služi kao važna poveznica između tog vojnog saveza i parlamenata zemalja članica.

Sastoji se od 281 delegata iz sve 32 zemlje članice NATO.

Pored njih, u njegovim aktivnostima učestvuju i delegati iz devet pridruženih zemalja, četiri pridružene mediteranske zemlje, kao i osam parlamentarnih posmatračkih delegacija.

Pridruženi članovi – ono što Kosovo želi da postigne – mogu predstaviti rezolucije i podnositi amandmane na rezolucije. Takođe, oni mogu služiti kao specijalni izvestioci udruženi u komitete, kako bi predstavili svoje perspektive u izveštajima Parlamentarne skupštine NATO.

Međutim, oni nemaju pravo glasanja o izveštajima, rezolucijama ili rukovodstvu Parlamentarne skupštine, niti doprinose njenom budžetu.

Trenutno je devet pridruženih članova, među kojima su Srbija i Bosna i Hercegovina.

Skupština Kosova je već godinama posmatračka delegacija sa dva mesta u Parlamentarnoj skupštini NATO. Sa unapređenjem statusa povećala bi se i kosovska delegacija.

Na sastanku u Sofiji učesnike će primiti generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg i drugi visoki zvaničnici Alijanse i zemlje domaćina - Bugarske.

Razgovaraće se o temama koje se odnose na evroatlantsku odbranu i bezbednost, sa fokusom na podršku Ukrajini i prioritete ovogodišnjeg samita NATO, koji će se održati u julu u Vašingtonu.

"Očekuje se da će Skupština tokom sednice učvrstiti svoj nepokolebljiv stav o neopravdanom, ničim izazvanom i brutalnom ratu Rusije protiv Ukrajine, razgovarati o pružanju trenutne i dugoročne pomoći Ukrajini i usvojiti deklaraciju podrške Ukrajini do njene pobede", saopšteno je iz Parlamentarne skupštine NATO.

Kosovo i NATO

Nakon što je Rusija pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kosovske vlasti su zatražile ubrzano članstvo u NATO.

"Ubrzano članstvo Kosova u NATO i uspostavljanje stalne baze američkih snaga su neposredna potreba za garantovanje mira, bezbednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu i šire", rekao je tadašnji ministar odbrane Kosova, Armend Mehaj.

NATO nije komentarisao ovaj zahtev Kosova, ali je uverio da njegova mirovna misija u zemlji (KFOR) "omogućava hitno rešavanje bilo kakvog razvoja događaja koji može uticati na bezbednosnu situaciju".

Zašto bi na Kosovu bilo potrebno stalno jačanje NATO-a?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:11:13 0:00

NATO snage su na Kosovu prisutne od juna 1999. godine, nakon završetka rata i povlačenja srpskih snaga.

Kosovo graniči sa tri države članice NATO: Albanijom, Crnom Gorom i Severnom Makedonijom.

U redovima NATO su četiri zemlje koje još ne priznaju nezavisnost Kosova: Grčka, Španija, Rumunija i Slovačka.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG