Kosovo ima rok do 6. oktobra da izabere novog predsjednika. Ako Skupština u tome ne uspije, naredni koraci su jasni: Skupština se raspušta i raspisuju se vanredni izbori. Međutim, mnogo je manje jasno ko bi nakon toga obavljao dužnost predsjednika države.
Ustavni sud je u posljednjoj presudi u predmetima KO256/26 i KO258/26 utvrdio da je rok od 60 dana za izbor predsjednika počeo 8. avgusta i ističe 6. oktobra.
To je direktno povezano s članom 82 Ustava, prema kojem se Skupština raspušta ako predsjednik ne bude izabran u roku od 60 dana od početka izbornog postupka.
Dakle, ako predsjednik ne bude izabran do 6. oktobra, nije potrebna posebna odluka o raspuštanju Skupštine, već se automatski primjenjuje ustavna odredba o njenom raspuštanju.
Ustavni sud je to načelo pojasnio i ranije. U presudi iz marta 2026. godine naveo je da neuspjeh u izboru predsjednika u ustavnom roku vodi raspuštanju Skupštine i održavanju prijevremenih izbora, koji moraju biti organizovani u roku od 45 dana.
Međutim, tada se otvara novo ustavno pitanje: ko ostaje na čelu države?
U redovnim okolnostima, predsjednička ovlaštenja preuzeo bi predsjednik Skupštine kao vršilac dužnosti predsjednika.
No, u sadašnjoj situaciji to ustavno rješenje dodatno je zakomplikovano činjenicom da je predsjednica Skupštine Albulena Haxhiu tu funkciju već obavljala šest mjeseci.
Haxhiu je preuzela dužnost predsjednice nakon isteka mandata Vjose Osmani 4. aprila. Međutim, prema članu 90, stav 3 Ustava, funkcija vršioca dužnosti predsjednika "ne može se obavljati duže od šest mjeseci".
Taj šestomjesečni period istekao je u nedjelju, 4. oktobra.
Ustavne nejasnoće
Upravo se tu pojavljuje nejasnoća koju Ustav izričito ne rješava: ko obavlja predsjedničke ovlasti nakon isteka maksimalnog šestomjesečnog mandata vršioca dužnosti, ako novi predsjednik još nije izabran?
Prema tumačenjima pojedinih organizacija civilnog društva na Kosovu, ograničenje od šest mjeseci iz člana 90 je apsolutno. Prema tom tumačenju, Haxhiu ne može nastaviti obavljati predsjedničke dužnosti samo zato što još nije izabran novi predsjednik.
Naim Jakaj iz Kosovskog instituta za pravdu smatra da država nakon isteka tog roka ostaje bez vršioca dužnosti predsjednika.
Jakaj je za Radio Slobodna Evropa izjavio da to stvara rizik od ustavnog haosa, jer bi bez predsjednika određene važne državne funkcije mogle ostati neizvršene.
"Predsjednik je ujedno i vrhovni komandant Kosovskih sigurnosnih snaga. Ako država ostane bez predsjednika i bez vršioca dužnosti s važećim mandatom, neće postojati osoba koja obavlja tu funkciju", rekao je Jakaj.
Dodao je da je funkcija vršioca dužnosti bila zamišljena kao privremeno rješenje, tokom kojeg su političke stranke trebale postići dogovor o izboru predsjednika.
"Nažalost, do sada se više raspravljalo o tome kojoj stranci pripada ta pozicija nego o procesu i kriterijima koje predsjednik treba ispunjavati", ocijenio je on.
Takva ustavna praznina stvara i neposredan praktični problem: ako Skupština do ponoći ne uspije izabrati novog predsjednika, ko će obavljati ostale dužnosti koje Ustav povjerava predsjedniku i ko će raspisati prijevremene izbore?
U analizi objavljenoj 2. oktobra, Demokratski institut Kosova (KDI), koji se bavio pitanjem obavljanja predsjedničke funkcije nakon isteka šestomjesečnog roka, ocijenio je da Ustav ne predviđa jasno ko preuzima predsjednička ovlaštenja nakon tog perioda.
KDI je pozvao predsjednicu Skupštine Albulenu Haxhiu, u svojstvu vršioca dužnosti predsjednice, ili druge ovlaštene strane, da zatraže tumačenje Ustavnog suda o tome ko može obavljati te ovlasti nakon 4. oktobra, kao i ko ima nadležnost za raspisivanje izbora ako predsjednik ne bude izabran.
Do sada takav zahtjev nije podnesen.
Radio Slobodna Evropa upitao je Kancelariju predsjednice može li Haxhiu nastaviti obavljati predsjedničke dužnosti nakon isteka šestomjesečnog roka, ko bi raspisao prijevremene izbore u slučaju raspuštanja Skupštine i da li će o tim pitanjima biti zatraženo tumačenje Ustavnog suda, ali odgovor nije dobio.
Ustavni sud do sada nije izričito riješio ovaj ustavni vakuum, a prema ocjeni KDI-ja, izostanak jasno propisanog mehanizma nasljeđivanja nakon isteka šest mjeseci stvara nesigurnost u vezi s obavljanjem predsjedničkih ovlaštenja.
To je posebno važno jer su neka od tih ovlaštenja ključna za izlazak iz političke krize.
Predsjednik, odnosno vršilac dužnosti predsjednika, raspisuje izbore za Skupštinu i nakon izbora saziva prvu sjednicu novog saziva parlamenta.
Zato pitanje nije samo kada će se održati naredni izbori ako predsjednik ne bude izabran do 6. oktobra, nego i ko će imati ovlaštenje da ih raspiše.
Prema Jakaju, budući da se ne nazire brz dogovor među političkim strankama, Skupština je možda već u ponedjeljak trebala pokrenuti postupak glasanja za predsjednika, čak i ako bi taj pokušaj bio neuspješan.
"U tom slučaju vršiteljica dužnosti mogla bi pozvati političke stranke i odrediti datum novih izbora. Nakon izbora, nova Skupština sastala bi se u ustavnom roku i izabrala predsjednika. Potom bi predsjednik odredio mandatara za sastav nove Vlade. To bi bila hitna opcija za izlazak iz blokade", rekao je Jakaj za Radio Slobodna Evropa.
U nedostatku jasnog ustavnog tumačenja, ova dilema mogla bi se ponovo naći pred Ustavnim sudom.