Dostupni linkovi

Prodaja povratničkih kuća na Kosovu


Napušteno dvorište u prizrenskom naselju Potkaljaja (ilustrativna fotografija, maj 2022)

Dok se vrše napori da se raseljeni Srbi sa Kosova vrate u svoja rodna mesta, iz kojih su izbegli nakon sukoba 1999., oni kojima je omogućen povratak prodaju novoizgrađene ili obnovljene kuće.

To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio službenik za povratak u opštini Prizren Spasa Andrejević.

Samo u prizrenskom naselju Potkaljaja su od 2010. godine izgrađene 34 kuće sredstvima Ambasade Velike Britanije na Kosovu. Međutim, trenutno su samo tri useljene dok su ostale napuštene a neke i prodate.

"Ja kao službenik nisam zadovoljan odabirom korisnika, ljudima koji su dobili kuće a ne žive u njima, a još nezadovoljniji sam što ima pojave prodaje novoizgrađenih kuća", priča Andrejević.

RSE je stupio u kontakt sa nekim porodicama koje su prodale svoje kuće u Prizrenu, ali i Klini kod Peći, ali oni nisu želeli javno da govore o tome.

Spasa Andrejević navodi da nema precizan podatak koliko je kuća prodato jer se "ne bavi prodajom nego povratkom".

"Na žalost, okolnosti su takve, prodaje ima, ne mogu da kažem da nema ali se time ne bavim. Ali kao pojava postoji", kaže on.

Tvrdi i da raseljena lica ne potpisuju nikakav ugovor kada se odluče na povratak, što znači da ih ništa ne sprečava da prodaju svoju imovinu.

Koji su uslovi za povratak?

Povratnicima se kuće grade i sredstvima međunarodnih organizacija, Evropske unije, ali i Vlade Kosova, odnosno Ministarstva za zajednice i povratak.

Neki od uslova za povratak raseljenih porodica su da poseduju imovinu koja je uništena, a da pritom ne poseduju bilo koju drugu imovinu i da nisu ništa prodali.

Nadležno Ministarstvo takođe pruža i tzv. standardni paket pomoći koji predviđa rekonstrukciju kuće zavisno od broja članova, pokućstvo, hranu za određeni period i socijalno-ekonomsku pomoć.

Pogled na prazne kuće u naselju Potkaljaja, Prizren
Pogled na prazne kuće u naselju Potkaljaja, Prizren

Prodaja i u Klini

Da se kuće u povratničkim mestima prodaju za RSE potvrđuje i direktorka Kancelarije za zajednice i povratak opštine Klina Silvija Rašković.

Klina je jedna od kosovskih opština u pećkom regionu, na oko 60 kilometara od Prištine.

"Privatna imovina je privatna imovina, imaju pravo da otuđe svoju imovinu, mi tu ne možemo baš ništa", objašnjava Rašković.

Ni ona nema precizan broj prodatih povratničkih kuća na teritoriji opštine Klina. Smatra da se prodaja događa jer se na povratak odlučuju uglavnom stariji ljudi koji se nakon nekog vremena ipak reše da odu ponovo u Srbiju.

RSE je u nekoliko navrata pokušao da dobije odgovore od ministra za zajednice i povratak Gorana Rakića oko prodaje povratničkih kuća i zloupotrebe pomoći ali bezuspešno.

Na jednom dnevnom događaju u Prizrenu 24. maja, Rakić je ekipi RSE rekao kako nije vreme i mesto da govori o tome ali je naveo da je upoznat sa činjenicom da se povratničke kuće prodaju.

Rakić sa raseljenima o povratku na Kosovo

Ministar Rakić se 19. maja sastao sa raseljenim porodicama iz opština Prizren i Peć, kojima je pružio podršku za povratak na Kosovo.

"Njih četrdeset (porodica) danas su dobile podršku da se vrate na Kosovo. Porodice će na Kosovu biti vraćene projektom 'Povratak i reintegracija na Kosovu', faza pet, koji finansira Kancelarija Evropske unije na Kosovu i Ministarstvo za zajednice i povratak, a implementira Međunarodna organizacija za migracije (IOM)", napisao je Rakić na svom Facebook nalogu.


Sastanak sa raseljenim Srbima o mogućnostima povratka na Kosovo održan je u Beogradu, mađu prisutnima bio je i direktor Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije Petar Petković.

Ministar Rakić je, kako je saopšteno, porodicama rekao da imaju apsolutnu podršku ministarstva koje vodi da se nakon više od dve decenije vrate u mesta u kojima su živeli.

"Verujem da je ovo veliki dan i za porodice ali i za nas jer jedino na ovaj način možemo da pomerimo stvari unapred kada je reč o povratku, koji je već duže vreme u stagnaciji", poručio je Rakić.

A direktor Kancelarije za Kosovo Petar Petković je rekao da će i Vlada Srbije raseljenima pomoći da povratak bude održiv.

"Imamo brojne programe za povratnike kroz pomoć u građevinskom materijalu, finansijsku povratničku pomoć, setveni i poljoprivredni materijal za povratnike, besplatnu pravnu pomoć", rekao je Petković.

Najavljeno je i da će predstavnici Ministarstva za zajednice i povratak zajedno sa predstavnicima Međunarodne organizacije za migracije obići i druge gradove u Srbiji - Lazarevac, Čačak, Smederevo, Lapovo, Niš, Aleksandrovac i Pirot - kako bi razgovarali sa potencijalnim povratničkim porodicama.

Napuštene kuće u naselju Potok mahala
Napuštene kuće u naselju Potok mahala

'Zloupotreba pomoći'

Osim što povratnici prodaju svoje kuće nakon izgradnje i obnove, mnogi raseljeni Srbi se nakon "povratka" ponovo odlučuju na odlazak a kuće ostaju prazne.

Milomir Ribać, jedan od organizatora kolektivnog povratka raseljenih Srba u Drsnik kod Kline, za RSE kaže da je u periodu od 2002. do 2005. godine u tom mestu izgrađena 41 kuća za srpske povratnike ali da većina više ne živi tu.

"Sve više i više tone", kaže on.

Prema njegovim rečima, kuće koje nisu prodate su napuštene jer povratnici odlaze nakon što dobiju pomoć i kuću.

"I te donacije oko poljoprivrede (dobiju) i odu, prodaju to (pomoć) i odu", kaže on.

Kako je tekao proces povratka na Kosovo?

Proces povratka raseljenih lica na Kosovo počeo je nakon okončanja rata 1999. godine, kada se najpre vratilo preko 800.000 kosovskih Albanca koji su bili proterani tokom rata, a potom je u isto vreme došlo i do iseljavanja Srba.

Inače, na osnovu zakonodavstva, sva raseljena lica imaju pravo da se vrate na Kosovo, i u tome im pomaže i sama zemlja.

Prema podacima Ministarstva za zajednice i povratak, koje funkcioniše od 2005. godine, nakon konflikta na Kosovu juna 1999. godine oko 226.000 građana Kosova, uglavnom Srba, napustilo je svoje domove.

U međuvremenu se vratilo oko 30.000 građana ali ne postoji tačan podatak onih koji su ponovo otišli ili prodali svoju imovinu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG