Bošnjačka zajednica na Kosovu strepi da se može smanjiti njena brojnost zbog zabeleženih nepravilnosti tokom procesa popisa stanovništva, koji je počeo 5. aprila i traje do 17. maja.
Ove nepravilnosti se odnose na pitanje u upitniku na srpskom jeziku: "Kojoj etničkoj grupi pripadate", a u kome se našao odgovor "Bosanac" umesto "Bošnjak".
Bošnjaci su jedna od ustavno priznatih manjinskih zajednica na Kosovu, dok je termin Bosanac naziv za nekoga ko živi na prostoru Bosne i Hercegovine.
Inače, upitnici su dostupni na dva zvanična jezika: albanskom i srpskom.
Fahret Sijarić, pripadnik bošnjačke zajednice iz Peći, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su popisivači pre tri dana došli kod njega da izvrše popis, te da su se koristili upitnikom na albanskom jeziku.
Ali, budući da neka pitanja nije razumeo, zatražio je da se koristi upitnik na srpskom.
"Međutim, u formularu na srpskom stoji 'Bosanac' kao jedna od opcija etničke pripadnosti i nisam mogao (želeo) da nastavim", kaže on.
Fahret Sijarić dodaje da su neki članovi njegove porodice ali i komšije odbili da se popišu zbog ove greške u upitnicima na srpskom jeziku.
"Ovaj popis izgleda kao fudbalski turnir. Ajmo, idemo da igramo, potpisuj i ćao", smatra Fahret Sijarić.
Novinar Mustafa Balje, koji dolazi iz redova bošnjačke zajednice i aktivno prati popis stanovništva na Kosovu, za RSE kaže da su pojedini Bošnjaci "iz revolta" popisivačima rekli da štikliraju opciju "ostali".
Pojašnjava da se u tim slučajevima Bošnjaci registruju kao ostale manjinske zajednice na Kosovu, koje nisu priznate Ustavom.
Manjinske zajednice koje su priznate Ustavom Kosova su Srbi, Bošnjaci, Romi, Aškalije, Egipćani, Goranci i Turci, te oni imaju i određena prava poput zagarantovanih mesta u Skupštini Kosova, pravo na obrazovanje, upotrebu jezika, negovanje kulture, vere i tradicije.
Zamenica premijera Kosova zadužena za zajednice Emilija Redžepi u izjavi za RSE kaže da je hitno reagovala na ove neregularnosti, te da je greška ispravljena u Prizrenu i delu Dragaša, gde živi bošnjačka zajednica.
Kako precizira, termin "Bosanac" je u ovim opštinama zamenjen terminom "Bošnjak" samo u elektronskim upitnicima koje popisivači koriste na svojim tabletima na srpskom jeziku.
"Dala sam primedbu za Peć i za Istok, u nekim mestima je ispravljeno, nije svuda, tamo gde Bošnjaci žive u većini", navodi Redžepi.
RSE je došao do fotografija ove nepravilnosti na tabletima popisivača, koja je potom 17. aprila ispravljena u pojedinim sredinama gde žive Bošnjaci.
Mustafa Balje, međutim, podvlači da je greška na tabletima koje koriste popisivači ispravljena samo u Prizrenu, a da onima u drugim opštinama gde žive pripadnici bošnjačke zajednice – poput Dragaša i Peći – i dalje stoji opcija "Bosanac" kao jedan od odgovora na pitanje o etničkoj pripadnosti.
Da ova greška nije ispravljena u Dragašu i Peći, Agenciju za statistiku Kosova je 24. aprila obavestila i nevladina organizacija Veće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Kosova.
"Pojedini građani vraćaju popisivače zbog toga što nije navedena nacionalna odrednica", navodi ta organizacija u dopisu Agenciji za statistiku, koji potpisuje Mejdin Saliji iz Prizrena.
Od Agencije za statistiku Kosova traže da se ova greška ispravi odmah kako bi "popis imao smisla i kako bi svi građani mogli da se izjasne onako kako se osećaju".
RSE se obratio Agenciji za statistiku Kosova sa pitanjima koja se tiču ovih neregularnosti u upitnicima na srpskom jeziku, ali odgovor nije stigao.
'Bojkot i katastrofalne posledice'
Mejdin Saliji za RSE objašnjava da su članovi nevladine organizacije Veće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Kosova stalno na terenu i da prate popis stanovništva, te da tako imaju informacije da greška oko etničke pripadnosti Bošnjaka nije ispravljena svuda.
Navodi dalje da su tim povodom održane javne debate u Prizrenu i Peći, te da su tako dobili i informacije da je jedan broj popisivača iz bošnjačke zajednice odbio da vrši popis dok se greška u upitnicima ne ispravi.
"To je verovatno problem oko jezika (prevoda), međutim to za nas Bošnjake puno znači jer se može desiti kada se ažuriraju podaci, da figuriraju dve zajednice: Bosanci i Bošnjaci", ukazuje Saliji.
Podvlači da ima jedan broj Bošnjaka koji odbija da se popiše, te da su to "katastrofalne" posledice po zajednicu.
Prema poslednjem popisu stanovništva 2011. godine, na Kosovu ima oko 27.000 Bošnjaka.
Međutim, novinar Mustafa Balje ukazuje da popis na severu Kosova tada nije održan, te da prema nekim procenama ima oko 30.000 pripadnika bošnjačke zajednice.
On smatra da se popis u sredinama gde žive Bošnajci mora ponoviti ili produžiti, jer je celi proces kasnio zbog grešaka u upitniku.
U suprotnom, kaže Balje, kolektivna prava ove zajednice su ugrožena.
"Odraziće se na zagarantovana prava, na pravo o upotrebi jezika, na pravo o održavanju nastave na bosanskom jeziku", navodi on.
Balje i Saliji napominju i da veliki broj pripadnika bošnjačke zajednice živi u dijaspori, te da ni njima nije omogućeno da se izjasne o etničkoj pripadnosti.
Agencija za statistiku Kosova je omogućila da se popišu i članovi porodice koji žive van Kosova ali tu ne postoji opcija da se neko izjasni kojoj etničkoj grupi pripada.
Šta kažu politički predstavnici Bošnjaka?
Emilija Redžepi iz Nove demokratske stranke (NDS), koja je deo Vlade i Skupštine Kosova, kaže da su oni pozvali bošnjačku zajednicu da se ne odazivaju popisu dok se ne isprave greške, te da ima informacija kako se u protekla dva do tri dana veliki broj građana ove zajednice popisuje.
Prema njenoj oceni, kašnjenje sa popisom bošnjačke zajednice se neće odraziti na konačni rezultat jer, kako kaže, proces traje do 17. maja.
"Mi smo mala zajednica, popis možemo da završimo za nedelju dana… Ja sam lično zadovoljna odzivom naših ljudi, svi smo se aktivirali, svi politički subjekti, nevladin sektor, mediji", kaže Redžepi.
Ćerim Bajrami iz koalicije Vakat – stranke Bošnjaka koja je takođe zastupljena u pojedinim lokalnim i centralnim kosovskim institucijama – u izjavi za RSE ukazuje da je pitanje oko termina Bosanac-Bošnjak izazvalo revolt kod pripadnika bošnjačke zajednice i da sada mnogi odbijaju da se popišu.
"Ono što je važno je da je ovde (u Prizrenu) reagovao i predsednik opštine, što je dobro. Zatražio je od popisne komisije da isprave greške, međutim te ispravke su potrajale celih nedelju dana. Popis nije počeo sve dok to nije ispravljeno, ali (ispravljeno) je samo u opštini Prizren. U Dragašu je tek delimično ispravljena greška što se tiče termina Bošnjak – Bosanac. Isto je i u opštini Peć i drugim opštinama po Kosovu", kaže Bajrami za RSE.
On dodaje da su razgovarali sa direktorom Agencije za statistiku Kosova Avnijem Kastratijem, te da su dobili uveravanja da će svi oni koji su popisani kao "Bosanci" biti na kraju registrovani kao "Bošnjaci".
Druge jezičke greške
U upitnicima na srpskom jeziku, pored činjeničnih, postoje i brojne jezičke greške koje pitanja čine nerazumljivim.
Primera radi, u jednom od formulara u pitanju koje se odnosi na bračni status stoji "muškarac/žena sa krunom" i "muškarac/žena bez krune".
Zamenica premijera Kosova za zajednice, Emilija Redžepi, smatra da je niz institucija zakazao oko izrade upitnika za popis stanovništva na srpskom jeziku, uključujući onu glavnu koja je i nadležna za organizaciju celog procesa, Agencija za statistiku Kosova.
Na Kosovu su u službenoj upotrebi albanski i srpski jezik, što znači da su institucije dužne da obezbede ravnopravnu upotrebu tih jezika.
Jezici drugih manjinskih zajednica su takođe u upotrebi na lokalnom nivou u pojedinim opštinama u kojima oni žive.
Međutim, Kancelarija poverenika za jezike – koja funkcioniše pri kabinetu premijera Kosova – često ukazuje da se prava manjinskih zajednica krše kada je reč o upotrebi jezika.
