'Made in Kosovo': Novi barkod otvara vrata većem izvozu

Tokom više od dvije decenije, proizvodi proizvedeni na Kosovu prodavali su se u inostranstvu pod tuđim oznakama.

Na policama prodavnica širom Evrope i šire, ulje za kuhanje, pića i druga roba označena kao "Made in Kosovo" često su bila registrovana kao da potiču iz Albanije ili drugih zemalja — ne zbog mjesta proizvodnje, već zato što Kosovo nije imalo međunarodno priznati barkod.

To je bila jedna od manje vidljivih posljedica statusa Kosova kao najmlađe evropske države, koja je i dalje djelimično priznata i nije u potpunosti uključena u mnoge globalne sisteme.

Međutim, ta situacija se sada mijenja.

Ovaj mjesec, Kosovo je dobilo međunarodni barkod prefiks 381, čime kosovski proizvodi prvi put dobijaju globalno verifikovanu oznaku porijekla.

Za zemlju koja želi da poveća izvoz i dublje se integriše u evropske i svjetske tržišne lance, stručnjaci ocjenjuju da je riječ o važnom koraku ka učvršćivanju ekonomske suverenosti i jačanju prisustva u međunarodnim dobavnim lancima.

Barkod je jedinstveni identifikacijski broj koji sadrži informacije o proizvodu i zemlji porijekla. Može se skenirati bilo gdje u svijetu, što ga čini ključnim za savremenu trgovinu, logistiku i maloprodaju.

Privremeno rješenje za izvoznike

Kompanija Fluidi iz Gnjilana, koja proizvodi jestiva ulja i bezalkoholna pića, jedna je od brojnih kosovskih firmi koje su godinama morale pribavljati strane barkodove kako bi izvozile robu.

"U supermarketima širom Evrope i svijeta, proizvodi napravljeni na Kosovu pojavljivali su se kao da potiču iz Albanije ili drugih zemalja", rekao je vlasnik firme, Berat Mustafa, u izjavi za RSE.

Dodao je da se oko 30 posto proizvodnje izvozi na regionalna, evropska i afrička tržišta. Do sada je svaki proizvod morao imati barkod izdat van Kosova.

"Kupovao sam barkodove u Albaniji, gdje mi je firma takođe registrovana, jer je bilo jednostavnije. Mnoge kosovske kompanije radile su isto — ili su koristile barkodove koje su im obezbjeđivali distributeri na stranim tržištima", objasnio je Mustafa.

Rekao je da je to stvorilo paradoks: iako je sve bilo potpuno legalno, proizvodi proizvedeni na Kosovu u globalnom trgovinskom sistemu nisu mogli biti službeno prepoznati kao kosovski, što je ograničavalo njihovu vidljivost i mogućnost izgradnje međunarodnog ugleda.

Mustafa je naveo da je plaćao oko 236 dolara godišnje u Albaniji kako bi održavao barkodove za 10 proizvoda.

"Finansijski trošak nije bio posebno veliki, ali barkod 381 direktno promoviše i naše proizvode i državu Kosovo", dodao je.

Od privremenog rješenja do globalnog standarda

Do sada je Kosovo koristilo barkod prefiks 390, uveden 2003. godine od strane Privredne komore Kosova kao privremeno rješenje za identifikaciju proizvoda na domaćem tržištu.

Međutim, taj kod nije bio dio globalnog sistema identifikacije proizvoda.

U praksi je to značilo da su proizvodi mogli slobodno cirkulisati unutar zemlje, ali je za izvoz bilo neophodno uključivanje u strane sisteme identifikacije.

Situacija se promijenila ovog mjeseca, kada je Kosovo, preko Privredne komore, prvi put počelo izdavati barkodove s prefiksom 381 — šest mjeseci nakon pristupanja globalnoj mreži GS1.

GS1 je međunarodna neprofitna organizacija sa sjedištem u Briselu koja razvija i upravlja globalnim standardima za identifikaciju proizvoda, usluga i lanaca snabdijevanja širom svijeta. Njihov sistem se koristi milionima kompanija i ključan je za funkcioniranje savremene globalne trgovine.

Jačanje izvoznog brenda Kosova

Kushtrim Ajvazi, predsjednik Udruženja kosovskih proizvođača, kaže da se oslanjanje na strane barkodove nije samo odražavalo na administrativne i finansijske troškove, nego je i slabilo identitet kosovskih proizvoda na međunarodnim tržištima.

"Za malu i razvojnu ekonomiju poput Kosova, izgradnja prepoznatljivog izvoznog identiteta ključna je za privlačenje trgovinskih partnera i stranih investicija", rekao je.

Dodao je da novi sistem takođe povećava transparentnost za potrošače.

"Kroz barkod, potrošači mogu provjeriti porijeklo proizvoda, proizvođača i sastav, što jača povjerenje i sigurnost na tržištu", poručio je Ajvazi.

Prekretnica, ali ne i rješenje

Predstavnici poslovne zajednice naglašavaju da, iako međunarodni barkod predstavlja važnu prekretnicu, on ne rješava sve strukturalne izazove s kojima se suočavaju kosovski proizvođači.

Kosovo je i dalje mala ekonomija sa oko 1,5 miliona stanovnika, ograničenim proizvodnim kapacitetima i snažnom zavisnošću od uvoza.

Agim Šahini, predsjednik Alijanse kosovskog biznisa, kaže da su ključni problemi strukturalne prirode. Među faktorima koji smanjuju konkurentnost navodi nepovoljnu fiskalnu politiku i rast operativnih troškova — posebno cijena električne energije, koje su porasle nakon što su kompanije prošle godine prešle na otvoreno tržište energije.

Dodao je da Kosovo ima izvozni potencijal, ali da su za ulazak domaćih proizvođača na strana tržišta potrebni jača institucionalna podrška i usklađenija strategija.

"Mi smo zemlja koja želi da izvozi, ali u praksi favorizujemo potrošnju stranih proizvoda. Postali smo lojalni uvoznoj robi", rekao je Šahini.

Trgovinski deficit i dalje ključni izazov

Disbalans između uvoza i izvoza ostaje jedan od najjasnijih pokazatelja ekonomskih problema u zemlji.

Prema podacima kosovske carine, država je prošle godine uvozila robu u vrijednosti većoj od 8,2 milijarde dolara, uključujući prehrambene proizvode, građevinski materijal i tekstil.

U istom periodu, izvoz je iznosio oko 1,1 milijardu dolara, odnosno približno 3 miliona dolara dnevno.

Stručnjaci kažu da u ovom kontekstu barkod 381 predstavlja mnogo više od tehničke promjene.

To je korak ka uspostavljanju jasnijeg priznanja za kosovske proizvode na globalnim tržištima, ali njegov uspjeh će zavisiti od sposobnosti zemlje da podrži svoje proizvođače i taj identitet pretvori u istinsku ekonomsku prednost.

Kosovski premijer Albin Kurti, koji je prošle sedmice započeo novi mandat, obećao je oko 1,2 milijarde dolara u garancijama i kreditima za podršku domaćoj proizvodnji.

U međuvremenu, Berat Mustafa planira povući postojeće zalihe i nove proizvode registrirati s barkodom 381. Uvjeren je da će taj kod omogućiti kosovskim proizvodima da na međunarodna tržišta uđu s jasnim i neupitnim identitetom: "Made in Kosovo."