Dostupni linkovi

Korone u migrantskim kampovima ništa više nego inače u BiH


Dansko vijeće za izbjeglice i timovi lokalnih domova zdravlja od izbijanja pandemije COVID-a 19 uradili su više od 67.000 medicinskih pregleda vezanih za COVID-19.

U četiri migrantska kampa u Unsko sanskom kantonu (USK), na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), 73 migranata pozitivna su na korona virus.

Prema podacima Danskog vijeća za izbjeglice (DVI), od 9. aprila, svi se nalaze u privremenom prihvatnom centru "Miral" u Velikoj Kladuši. U ostalim prihvatnim centrima na području ovog kantona trenutno nema aktivnih slučajeva.

Na području Unsko-sanskog kantona su četiri migrantska centra, a u kampovima, u tom dijelu BiH, smješteno je oko tri hiljade migranata i izbjeglica.

U privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo (KS), korona virus je potvrđen kod jednog lica, koje je smješteno u izolatiju privremenog prihvatnog centra 'Blažuj'. U drugom prihvatnom centru u ovom kantonu -'Ušivak' nema novih slučajeva infekcije korona virusom.

"Sve osobe su asimptomatične ili s izraženom blagom kliničkom slikom i borave u izolatorijima unutar privremenih prihvatnih centara pod stalnim liječničkim nadzorom", kazali su u DVI za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U BiH je trenutno 4. 427 migranata i tražilaca azila koji, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) borave u privremenim prihvatnim centrima i koji imaju adekvatnu medicinsku njegu.

Situacija sa brojem novozaraženih migranata i izbjelica mijenja se iz dana u dan, i zavisi od epidemiološke situacije u cijeloj zemlji, kažu u DVI.

U USK i Kantonu Sarajevo, na snazi su restriktivnije epidemiološke mjere, koje podrazumijevaju zabranu okupljanja više od 20 osoba i u zatvorenom i na otvorenom prostoru, a kretanje građana je ograničeno, odnosno uveden je policijski sat od 21 do pet sati ujutro,.

Pored toga, u Kantonu Sarajevo zatvoreni su i ugostiteljski objekti, kladionice, javni bazena i kupališta, spa i fitnes centri i teretane.

Kako su za RSE rekli u Danskom vijeću za izbjeglice, koje, između ostalog, brine o zdravlju migranata i izbjeglica u BiH, od izbijanja pandemije COVID-a 19, timovi lokalnih domova zdravlja i ove međunarodne organizacije uradili su 68.851 medicinskih pregleda na COVID-19, 1.591 osoba je testirana, a korona virus potvrđen je kod 265 lica.

Pregledi su, kako navode, rađeni u prihvatnim centrima, ali i lokacijama izvan njih.

Testiranje na COVID-19 u privremenim prihvatnim centrima

Testiranje na COVID-19, kako za RSE kaže direktor Danskog vijeća za izbjeglice Nicola Bay (Nikola Bej), sastavni je dio medicinske njege koja je na raspolaganju licima u pokretu, kao i liječenje unutar privremenog centra, a pod ljekarskim nadzorom.

U slučaju složenije kliničke slike, dodaje on, migranti i izbjeglice imaju mogućnost da se liječe u zdravstvenim ustanovama, a sve u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i lokalnih zdravstvenih radnika, dok je nivo medicinskih tretmana jednak onom koji se pruža lokalnoj populaciji.

"Medicinska njega za lica koja su COVID-19 pozitivna je zagarantovana. Nismo zabilježili smrtni slučaj među migrantskom populacijom u BiH, a koji je povezan s ovom bolešću", kaže Bej.

Surova zima za migrante u šumi kod Velike Kladuše
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Dansko vijeće za izbjeglice je, zajedno sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), osiguralo i opremilo posebne dijelove unutar privremenih prihvatnih centara za potrebe izolacijskih odjela u preventivne svrhe, ali i za liječenje pacijenata.

"Dodatno smo ojačali već kvalitetne mehanizme upućivanja pacijenata prema zdravstvenim ustanovama", navodi Bej.

Smanjivanje rizika širenja bolesti

Fatima Čengić, voditeljica programa zdravstva u UNICEF-u, za RSE kaže kako su, kao i za lokalno stanovništvo, restrikcije koje su uvedene za rad zdravstvenih ustanova uticale i na izbjeglice, migrante i tražitelje azila koji su smješteni unutar privremenih prihvatnih centara, u smislu njihovog pristupa zdravstvenim uslugama.

"Tako je veći dio vremena, otkako je proglašena pandemija COVID-19, na snazi bila odluka da se samo hitni slučajevi referišu i šalju ka domovima zdravlja i klinikama", dodaje ona.

Unutar prihvatnih centara UNICEF i ostale međunarodne organizacije su nastavili da pružaju zdravstvene usluge djeci, prateći sve mjere zaštite s ciljem prevencije širenja COVID-a 19 unutar privremenih prihvatnih centara.

"Kontinuirano UNICEF i partneri na terenu rade na informiranju korisnika o mjerama zaštite s ciljem prevencije širenja COVID-a 19", kaže Čengić.

Nikola Bej, direktor Danskog vijeća za izbjeglice, navodi kako je, čak, i prije pojave prvog potvrđenog COVID-a 19 pozitivnog pacijenta u BiH, ta organizacija sa ostalim međunarodnim organizacijama koje brinu o migrantima i izbjeglicama, bila posvećena smanjenju rizika od širenja bolesti.

U privremenim prihvatnim centrima su, kako kaže, realizovane preventivne mjere, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, a koje podrazumijevaju dijeljenje informacija i materijala unutar centra.

"Timovi Danskog vijeća za izbjeglice sa menadžmentom centara upriličili su informativne sesije za korisnike u centrima (na svim jezicima), s posebnim naglaskom na sve važne mjere, kao i na značaj minimiziranja kontakata s drugim ljudima. Materijali koji sadrže informacije za preventivne mjere, povezane s pandemijom COVID-om 19, dostupni su u svim privremenim prihvatnim centrima na engleskom, urdu, paštu, arapsko i bengalskom jeziku", kaže on.

Ko brine o zdravlju migranata u BiH?

Dansko vijeće za izbjeglice, uz finansijsku podršku Evropske komisije, od početka migrantske krize u BiH, radi na poboljšanju zdravstvene zaštite migranata, izbjeglica i tražilaca azila. Fokusirani su na poboljšanje pristupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući pružanje psihosocijalne podrške i usluga za poboljšanje mentalnog zdravlja.

Ova organizacija ima potpisane ugovore sa domovima zdravlja i kliničkim centrima na području USK, Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona i Hercegovačko-neretvanskog kantona.

"Za osobe koje nemaju pristup privremenim prihvatnim centrima i koje su izložene otežanim životnim uslovima, DRC je pružio pomoć u hitnim i spasilačkim situacijama na terenu, zajedno s Crvenim križom Federacije BiH", kaže Bej.

U privremenim prihvatnim centrima u BiH postoji ambulanta za primanje pacijenata i pružanje zdravstvenih usluga osobama u potrebi. U sklopu ambulante vrši se upućivanje na specijalističke preglede ili na duže liječenje po potrebi u bolnice ili kliničke centre. Medicinske timovi domova zdravlja rade u ambulantama svakodnevno.

"Na mjesečnom nivou, DRC podržava medicinske timove u ambulantama za više od 6.000 medicinskih savjetovanja, te više od 1.200 direktnih medicinskih intervencija. Samo tokom 2020. godine, DRC medicinski timovi, zajedno s timovima domova zdravlja, realizirali su 97.217 medicinskih pregleda i 24.143 direktnih medicinskih intervencija u privremenim prihvatnim centrima, dok je osigurano 2.184 upućivanje prema sekundarnim zdravstvenim ustanovama", dodaje Bej.

Zdravstvena zaštita migranata uz finansijsku podršku EU

Fatima Čengić, voditeljica programa zdravstva u UNICEF-u, podsjeća da izbjeglice, migranti i tražitelji azila koji su smješteni unutar privremenih prihvatnih centara, nemaju pristup besplatnoj zdravstvenoj zaštiti u BiH, te se ta zaštita osigurava uz pomoć međunarodnih organizacija i uz finansijsku podršku Evropske unije (EU).

Unutar prihvatnih centara u kojima borave porodice sa djecom, UNICEF je u saradnji sa Danskim vijećem za izbjeglice, obezbijedio pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti kroz pedijatrijske ambulante u centrima Borići, Sedra u Unsko sankom kantonu, te u prihvatnom centru Ušivak u Kantonu Sarajevo.

Djeca na migrantskom putu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:44 0:00

U tim centrima su, kako objašnjava Čengić, anagažovani pedijatri i pedijatrijski tehničari.

"U slučaju da se u pedijatrijskim ambulantama utvrdi da je djetetu potreban neki specijalistički tretman ili dodatna zdravstvena zaštita, takvi slučajevi se upućuju ka sekundarnoj ili tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Iako sva djeca prolaze kontrolne preglede kod pedijatara unutar pedijatrijskih ambulanti, posebna pažnja se posvećuje novorođenoj djeci i njihovim roditeljima u smislu podrške za zdrav rast i razvoj, te pravilnu ishranu djece, trudnica i dojilja", dodaje Čengić.

Uzevši u obzir izloženost djece u pokretu različitim traumatičnim iskustvima tokom njihovog puta, Čengić kaže, kako je velika potreba i za psihološkom podrškom i pristupom mentalnoj zdrastvenoj zaštiti.

Potrebna psihološka pomoć i imunizacija djece migranata

Taj dio posla UNICEF organizuje s partnerskom organizacijom ‘Medecies de Monde’ (MDM) kroz angažman psihologa koji svakodnevno rade sa djecom kroz individualne i grupne sesije.

"Više od 2.000 medicinskih pregleda je obavljeno u pedijatrijskim ambulantama tokom 2020 godine, te je upućeno 345 referala za specijalističke preglede. 730 djece je primilo psihološku podršku kroz individualne i grupne sesije unutar privremenih prihvatnih centara", kaže ona.

UNICEF je, također u saradnji sa federalnim i kantonalnim zavodima za javno zdravstvo, počeo imunizaciju djece izbjeglica, migranata i tražitelja azila u Unsko-sanskom i Sarajevskom kantonu.

TV Liberty: Djeca migranti - prekinuto djetinjstvo
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:30:26 0:00

Kroz Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH UNICEF obezbijeđena je izvjesna količina vakcina za redovni program imunizacije.

"Jako mali broj djece ima vakcinacijski karton ili bilo kakav dokaz o prethodnoj vakcinaciji. Neovisno o tome postignut je dogovor da se po preporukama federalnog epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo, djeca u pokretu vakcinišu prateći vakcinacijski kalendar BiH", navodi Fatima Čengić.

Proces vakcinacije realizuje se u saradnji sa kantonalnim zavodima za javno zdravstvo i lokalnim domovima zdravlja. Tokom 2020. godine vakcinisano je 407 djece u Unsko sanskom i Kantonu Sarajevo.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG