Dostupni linkovi

Zašto korona virus više pogađa Afroamerikance u SAD-u?


Afroamerički i latinoamerički radnici imaju manje vjerovatnoće da mogu raditi od kuće

Statistički podaci čikaških zdravstvenih službenika pokazali su da je veliki broj Afroamerikanaca pogođen korona virusom. Afroamerikanci čine polovicu svih slučajeva korona virusa u gradu i čak više od 70 posto smrtnih slučajeva, a čine oko 30 posto ukupnog stanovništva.

Ostali gradovi s velikom populacijom Afroamerikanaca, uključujući Detroit, Milwaukee, New Orleans i New York postali su žarišta korona virusa.

Većinu Amerikanaca nažalost ne iznenađuju rasne razlike između broja ljudi koji umiru od uzroka povezanih s korona virusom, piše BBC.

Povjerenica za zdravstvo u gradu Milwaukeeju u Wisconsinu, u kojem je gotovo 40 posto stanovnika Afroamerikanaca, dr. Jeanette Kowalik za BBC je kazala da je u prvoj sedmici širenja korona virusa bilo oko 80 slučajeva, od čega 70 posto kod Afroamerikanaca.

"Afroamerikanci imaju više zdravstvenih stanja povezanih sa smrtnošću (među onima s korona virusom); srčanom bolešću, dijabetesom, astmom, pretilošću", kaže dr. Kowalik, objašnjavajući neke od glavnih razloga za višu stopu smrtnosti kod ove populacije.

Ona također govori o drugim načinima na koje može biti ugroženo zdravlje Afroamerikanaca, ukazujući na studije koje sugeriraju da produljeno podizanje nivoa hormona stresa poput kortizola dovodi do preranog starenja tijela i da je dio tog bio vezan za susret s rasizmom.

"To su sve stvari koje se mogu povezati sa strukturalnim rasizmom, politikama i praksama koje postoje u ovoj zemlji već jako dugo", kaže ona.

Doktorica Kowalik kaže kako je način na koji ova kriza pogađa Afroamerikance i teškoće koje prate cijelu situaciju u zajednicama s malim primanjima ove ljude opet učinio zanemarenim.

"Greške u društvu"

Iako je korona virus nazvan "velikim izjednačivačem", u smislu da jednako pogađa sve ljude, podaci govore da ranjivost na infekciju može varirati ovisno o sredini u kojoj neko živi.

U Michiganu Afroamerikanci čine 14 posto stanovništva, ali oni predstavljaju 33 posto slučajeva korona virusa i 41 posto smrti, pokazali su podaci iz državnog zdravstvenog odjela, prenosi BBC.

Doktor Cameron Webb, afroamerički liječnik, koji se kandidirao za Kongres u američkoj državi Virginiji, rekao je za BBC da pandemija pojačava rasne i ekonomske razlike u SAD-u.

"To stvarno otkriva greške u našem društvu", rekao je.

Doktorica Monica Peek, internistica iz Chicaga, za CNN je ispričala kako se u svom gradu sretala s prodavačicama Afroamerikankama koje nisu nosile maske jer ih nisu imale. Također, u bolnici u kojoj radi srela se s pacijentom Afroamerikancem koji je bio na testiranju za korona virus, a koji isto tako nije imao masku.

"Pitao me da li bih mu dala jednu masku N95. Nije je imao, a bio je u kontaktu s drugima. Također, jedna žena je bila pozitivna na virus, a morali smo je poslati kući na izolaciju u njenom domu u kojem živi još šestero ljudi“, rekla je Peek za CNN.

Neprestana "kuga" nejednakosti

Ono što rade pandemije, prirodne i ekonomske katastrofe otkriva svakodnevno iskustvo strukturalnih nejednakosti s kojima zajednice žive sve vrijeme, smatra liječnica Peek.

Ekonomske i socijalne nejednakosti i razlike u pristupu zdravstvenoj zaštiti pojavile su se i u ranim podacima o smrtnosti virusa u New Jerseyju i Michiganu, gdje Afroamerikanci čine više od 40 posto smrti od Covid-19, iako čine 14 posto stanovništva.

"Ovo pogađa ljude kod kuće. Izgubio sam 15 ljudi u svom životu zbog ovog virusa ovdje, u gradu Detroitu“, rekao je potpukovnik Garlin Gilchrist na čelu radne skupine koja će istražiti zašto je virus tako snažno pogodio njegovu afroameričku zajednicu.

I predsjednik Donald Trump prepoznao je nejednakosti o korona virusu.

"Aktivno se bavimo problemom povećanog utjecaja na afroameričke zajednice. To je stvarni problem i to je vrlo snažno pokazano na našim podacima", rekao je predsjednik Trump.

Međutim, za mnoge u Americi svakodnevno vlada "neprestana kuga ekonomske nesigurnosti, očaja i zanemarivanja“, piše CNN.

Za Afroamerikance u Americi manje je vjerovatnoće da su osigurani i da si mogu priuštiti testiranje. Veća je vjerovatnoća da rade na nestabilnim poslovima i pate od postojećih zdravstvenih stanja poput astme, dijabetesa, hipertenzije i bolesti srca, što ih dovodi do većeg rizika za Covid-19.

Ako se ovome dodaju dobro poznate razlike u primanjima, posjedovanju domova, zaposlenosti, bogatstvu, obrazovanu, zatvorskoj populaciji i smrtnosti dojenčadi, vjerovatnije je za žive u urbanim gusto naseljenim područjima, gdje se i virus brže širi nego u prigradskim ili seoskim, pokazuje analiza Pew centra.

Zanemarena klasa nužna u krizi

Afroamerički i Latino radnici imaju manje vjerovatnoće da mogu raditi od kuće. Samo 20 Afroamerikanaca i 16 posto latinoameričkih radnika izjavilo je da mogu svoj posao raditi od kuće, u usporedbi s gotovo 30 posto bijelaca, prema podacima Instituta za ekonomsku politiku.

Mnogi su zaposlenici prehrambenih kompanija s nižim primanjima. A oni su bitni, piše CNN, kao i radnici restorana i vozači dostave, policajci, radnici podzemne željeznice, vozači autobusa i zdravstveni radnici.

Tragična ironija pandemije čini da je čitava klasa ljudi zanemarena od društva iznenada nužna u nacionalnoj zdravstvenoj krizi.

U New Yorku virus ubija Afroamerikance i Latinoamerikance dvostruko brže od bijelaca. Najmanje 50 radnika koji putuju do radnog mjesta umrlo je od korona virusa posljednjih sedmica, a više od 7.000 ispitanika je bilo pozitivno testirano na virus ili je bilo u karantenu, rekao je predsjednik Fonda za prijevoz i upravljanje Metropolitan Pat Foye, koji se i sam pozitivan na virus.

Ron Elving za NPR (National Public Radio) piše da je možda posljednje što je svima trebalo "u ovoj hiper partijskoj izbornoj godini još jedan podsjetnik za ono što dijeli naciju“.

"Tada je stigla kriza Covid-10 i pokazala sve to.“

Socijalna, a ne biološka predisponiranost

Virus utječe na sve, na ovaj ili onaj način, ali u pogledu stvarne bolesti i smrti nesrazmjerno pogađa Afroamerikance.

"Afroamerikanci i Latinoamerikanci češće žive u gusto naseljenim područjima i u višegeneracijskim stambenim situacijama, što stvara veći rizik od širenja visoko zarazne bolesti poput Covid-19", rekao je dr. Jerome Adams, američki generalni hirurg na press konferenciji u Bijeloj kući, 10. aprila.

Doktor Adams je potcrtao da manjine nisu biološki ili genetski više predisponirane za infekciju, već da je riječi o socijalnoj predisponiranosti.


"Hronični teret medicinskih bolesti vjerovatno će učiniti Afroamerikance i Latinoamerikance manje otpornima na pustoš Covid-19. I moguće je, ustvari, da tom teretu doprinosi teret društvenih bolesti“, rekao je Adams, primjećujući da mnogi Afroamerikanci i Latinoamerikanci nemaju vrste poslova koji im omogućuju nad na daljinu ili ostajanje kod kuće.

Liječnica Peek iz Chicaga u razgovoru sa CNN-om pita se koliko se još katastrofa mora dogoditi prije nego što kao "kao nacija budemo spremni vidjeti što je pogrešno pred nama“.

"Koliko Katrina? Koliko pandemija korona virusa? Koliko prirodnih katastrofa prije nego što shvatimo strukturne nejednakosti koje postoje u našoj zemlji, koje i dalje uzimaju živote najugroženijih među nama?“

XS
SM
MD
LG