Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Gušenje slobode govora sudskim presudama


Petar Komnenić po izlasku iz Suda sa advokatom Milkom Tadić Mijović
Presuda novinaru "Monitora" i Radija Slobodna Evropa Petru Komneniću zbog objavljivanja informacije dobijene u Višem sudu još je jedan u nizu sudskih pritisaka na novinare u Crnoj Gori.

"To je sramota. Na žalost, trule daske u sudstvu još postoje", rekao je predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić, komentarišući pravosnažnu presudu Vrhovnog suda Crne Gore književniku Andreju Nikolaidisu koji je obavezan da plati 12.000 eura po tužbi reditelja Emira Kusturice.
Vrhovni sud je prošlog mjeseca potvrdio presudu Višeg suda po kojoj su nedjeljnik "Monitor" i Nikolaidis osuđeni povodom teksta u kojem je komentarisano političko djelovanje Kusturice.

Zatim je uslijedila još jedan presuda Osnovnog suda u Podgorici u kojem je dnevnik "Vijesti" osuđen da plati 33.000 eura zato što je objavio autorski tekst lideera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, tadašnjeg predsjedničkog kandidata o stanju u nikšićkoj Željezari.

Kao posljednja presuda u ovom nizu u posljednjih mjesec dana je iznesena na teret novinara Petra Komnenića koji je u Osnovnom sudu osuđen za klevetu zbog teksta u kojem je objavljena informacija dobijena iz Višeg suda o prisluškivanju sudija. Po privatnoj tužbi sudije Ivice Stankovića Komnenić je osuđen jer je pozivajući se na izvor objavio informaciju o sprovođenju tajnog nadzora nad sudijama. Iako je izvor informacije bivši sudija Radovan Mandić na samom suđenju ponovio postupak prisluškivanja sudija to očigledno nije bio dovoljan argument da dođe do oslobađajuće presude.

Komentarišući presudu protiv Komnenića i "Monitora", član Novinarskog samoregulatornog tijela Neđeljko Rudović tvrdi da novinar ni u kom slučaju nije mogao biti osuđen:

"On je imao sasvim dovoljno materijala da napiše taj tekst jer je imao vrlo pouzdane informacije i na kraju imao je potvrdu samog sudije Radovana Mandića da je prisluškivan i na osnovu toga je on napisao tekst i nije pogriješio i nije smio biti osuđen. Sve ovo što se dešava ima taj efekat uvođenja autocenzure i ima taj vid disciplinovanja profesionalnih i slobodnih medija kako bi pisali samo ono što budu zvanična saopštenja vladinih zvaničnika i ništa više".

Posljednje tri presude protiv medija u kojima su osuđeni otvoreni kritičari vlasti govori da svi kritičari režima mogu očekivati ubuduće slične presude, rekao je za naš radio advokat Radomir Prelević:

"Očigledno je da se u Crnoj Gori, najblaže rečeno, suzbija se ili djeluje na kritičku svijest ili na bilo kakvu kritiku ili aktuelne politike ili njenih nosilaca ili radnji njenih nosilaca. Mislim da postoji još jedan pokazatelj velike pasivnosti sudske vlasti u odnosu na neujednačene kriterijume za suđenje po tim najbitnijim stvarima i za kazne, kako po visini i vrsti kazne tako i po načinu suđenje nijesu ujednačene procedure u Crnoj Gori. Jedino što se može sa izvjesnošću znati to je da ako je neko označen kao osvjedočeni kritičar režima onda je vjerovatnoće gotovo sto posto da će on biti i osuđen. Mislim da je to jedna žalosna činjenica koja, nadamo se, neće dugo potrajati u Crnoj Gori nego takvu praksu da mijenja."


Član Novinarskog samoregulatornog tijela Neđeljko Rudović tvrdi da se ovim presudama želi ugušiti slobodno novinarstvo i da će posljedice biti teške:

"Uopšte, novinarstvo u Crnoj Gori pokušava da se svede na najniže grane na onu situaciju s početka devedesetih kada su gotovo svi bili u uniformi i kada su gotovo svi bili u službi tadašnje vladajuće politike. Sve ovo ima dalekosežne, teške posljedice, a prije svega jedna od najtežih je što mi svi polako počinjemo da gubimo vjeru, ako smo je ikad imali u pravdu i u Crnu Goru kao pravnu državu, u Crnu Goru kao državu koja bi mogla doći u društvo modernih evropskih država koje se prije svega poznaju po vladavini prava."
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG