Kina je usvojila opsežne promjene u izbornim pravilima u Hong Kongu koje će pooštriti njenu kontrolu nad ovim gradom, navodi BBC.
Broj parlamentaraca koji se biraju direktnim putem smanjen je skoro za polovinu, a potencijalne zastupnike prvo će provjeriti pro-pekinški odbor kako bi se osigurala njihova lojalnost Kini.
Cilj je osigurati da se samo "patriotske" figure mogu kandidovati za ove pozicije, dodaje BBC.
Kritičari upozoravaju da će to značiti kraj demokratije, jer uklanja opoziciju iz gradskog parlamenta.
Parlament u Pekingu prvi put je odobrio plan tokom sastanaka Nacionalnog narodnog kongresa (NPC) ranije u martu.
U utorak, 30. marta, kineski državni mediji su izvijestili da je glavno tijelo države koje donosi odluke, Stalni odbor NPC-a, jednoglasno izglasao njegovo usvajanje. Ovim će se dopuniti aneksi mini-ustava Hong Konga, koji je gradu omogućio autonomiju nakon što ga je Velika Britanija predala Kini 1997.
Sva opozicija kineskoj Komunističkoj partiji efektivno je izbrisana iz formalne politike u Hong Kongu.
Šta promjene znače u praksi?
Državna novinska agencija Xinhua izvijestila je o popisu reformi koje, između ostalog, utiču na način na koji se formira Zakonodavno vijeće u Parlamentu Hong Konga, efektivno olakšavajući zabranu kandidovanja osoba za koje se smatra da su kritički nastrojeni prema Pekingu.
Broj direktno izabranih članova Zakonodavnog vijeća pada sa 35 na 20, dok se njegov obim povećava sa 70 na 90 mjesta - čime se ublažava uticaj demokratski izabranih političara.
Svi potencijalni kandidati za vijeće sada će morati proći kroz dva kruga provjere moćnog pro-pekinškog Izbornog odbora, kao i novog odbora za provjeru, da bi se mogli kandidovati.
Promjene dolaze nekoliko mjeseci nakon što je nekoliko opozicionih poslanika diskvalifikovano, što je dovelo do toga da cijela opozicija u Zakonodavnom vijeću podnese ostavku.
Pravni amandmani na snagu će stupiti u srijedu, a Hong Kong će promijeniti i uskladiti svoje lokalne zakone u narednim sedmicama.
Donošenje rezolucije “patriote upravljaju Hong Kongom” je posljednji u nizu poteza kojim Peking steže pritisak na Hong Kong, uključujući donošenje zakona o nacionalnoj sigurnosti i suzbijanje aktivista i opozicionih političara.
Kada su ove promjene najavljene prije nekoliko sedmica, izazvale su kritike na međunarodnom nivou.
Na Twitteru je ministrica vanjskih poslova Australije Marise Payne govorila o zabrinutosti svoje zemlje da će novi aranžmani na toj teritoriji "oslabiti njene demokratske institucije".
Američki državni sekretar Antony Blinken opisao je poteze kao "napad na demokratiju".
Skoro 24 godine nakon što je Velika Britanija predala Kini kontrolu nad Hong Kongom, Kina je preuredila politički sistem uvodeći veće kontrole opozicije.
Prodemokratski protesti, bili su popraćeni masovnom podrškom javnosti s čak dva miliona ljudi koji su mirno izašli na ulice. Krajem 2019. godine demokrati su prevladali na lokalnim izborima u Hong Kongu, jedinom istinski demokratskom glasanju u gradu. To je možda zastrašilo Peking više od barikada i protesta.
Kina tvrdi da je ova reforma, sa testom političke lojalnosti za kandidate, nužna kako bi se osigurala stabilnost. Međutim, kritičari će reći da ukida još jedan od fundamenata specijalnih sloboda grada, odnosno njegovo usmjeravanje neslaganja kroz sam politički proces.
