Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Istraživanje pokazalo pad religioznosti u Hrvatskoj


Ilustrativna fotografija

Istraživanje provedeno 2018. godine na reprezentativnom uzorku od 1500 ispitanika pokazuje slabljenje institucionalne religioznosti u hrvatskom društvu.

Takođe, uočen je pad stabilnosti vrijednosti individualne religioznosti na nešto ispod 80 posto ispitanika, veći broj religioznih među slabije obrazovanim, žiteljima manjih mjesta i ženama i jačanje političko-identitetske uloge religije.

Smanjio se broj vjernika koji idu na vjerske obrede, a povećao broj onih koji ne idu ili idu vrlo rijetko. Broj onih koji idu tjedno na vjerska obrede pao je sa 31,4 posto u 1999. godini na 22,6 posto u 2018. godini.

Smanjio se i udio onih koji idu na vjerske obrede najmanje jednom mjesečno sa 21,1 posto 1999. na 12,3 posto 2018. godine, a broj onih koji uopće ne idu na vjerske obrede povećao se sa 10,4 posto 1999. godine na 19,6 posto 2018. godine.

Generalno se smanjilo povjerenje u Katoličku crkvu. Tako je 1999. godine 62,8 posto ispitanika iskazivalo povjerenje u nju, 2008. godine 52,4 posto, a 2018. godine 38,4 posto. Broj onih koji nemaju nikakvo povjerenje u Katoličku crkvu povećao se sa 5,1 posto 1999. godine na čak 20,8 posto 2018. godine.

Ovo istraživanje dio je projekta Europskog istraživanja vrijednosti (European Values Study), najvećeg europskog istraživačkog projekta koji uključuje preko 40 zemalja. Hrvatska je u istraživanju sudjelovala 1999., 2008. i 2018. godine.

Sve manje vjere u sve državne institucije

Jedan od autora istraživanja, profesor sociologije na zagrebačkom Pravnom fakultetu Siniša Zrinščak za Radio Slobodna Evropa (RSE) sugerira objašnjenje:

"Mogu biti dva razloga padu povjerenja u Katoličku crkvu. Jedan je da dio vjernika koji se sada distancira od nje sada iskazuje manje povjerenje u nju iz razloga koji imaju veze sa Katoličkom crkvom, ali može biti i još jedan drugi razlog koji je važno naglasiti. A to je da u Hrvatskoj pada povjerenje u sve društvene institucije, pa onda i u Katoličku crkvu. Hrvatska ima, ako je gledamo u usporedbi sa drugim zemljama, iznimno nisko povjerenje u sve društvene institucije, što u principu nije dobra stvar za društvo i za funkcioniranje društva", kaže Zrinščak.

Veze između religioznosti i desnice

Istraživanje je potvrdilo rezultate ranijih istraživanja da su žene, slabije obrazovani, potomci slabije obrazovanih roditelja i žitelji manjih mjesta religiozniji nego muškarci, obrazovaniji i stanovnici gradova, kao i to da individualna religioznost ostaje više-manje konstantna.

U Hrvatskoj pada povjerenje u sve društvene institucije, pa onda i u Katoličku crkvu: Siniša Zrinščak
U Hrvatskoj pada povjerenje u sve društvene institucije, pa onda i u Katoličku crkvu: Siniša Zrinščak

Pre 20 godina 79,9 posto ispitanika definiralo je sebe kao religioznu osobu, dok je to u istraživanju 2018. godine učinilo njih 78,3 posto.

Istraživanje je pokazalo da postoji korelacija između religioznosti i političkih orijentacija i religioznosti i nacionalnog identiteta, i da ona snažnije jača u protekloj deceniji, nego deceniju ranije.

"Istraživanje pokazuje da dolazi do jačanja veze između religioznosti i desne političke orijentacije, što znači da za osobe koje su više religiozne, ili kojima je religija važna u životu postoji veća vjerojatnost da će biti smještene desno na skali političkih opredjeljenja", prenosi Zrinščak rezultate istraživanja.

Da bi se istražilo vezu religije i nacionalne identifikacije, u istraživanju su postavljena pitanja koja mjere nacionalnu identifikaciju poput "ponosan sam što sam hrvatski građanin", "važno je živjeti u skladu sa hrvatskom kulturom" i "važno je biti rođen u Hrvatskoj", pojašnjava profesor Zrinščak.

"Istraživanje je pokazalo da dolazi do jačanja veze između religioznosti i nacionalne identifikacije. Sva pitanje kojima mjerimo religioznost, imamo cijelu skalu pitanja kojima to mjerimo, pokazuju da je ona statistički značajno povezana sa stavom nacionalnog ponosa i važnosti nacionalne identifikacije, što općenito na neki način govori da je došlo do jačanja političko-identitetske uloge religije u hrvatskom društvu", zaključuje Zrinščak.

Rezultati najnovijeg istraživanja Europskog istraživanja vrijednosti za sada su dostupni samo za Hrvatsku. Nositelj projekta u Hrvatskoj je Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG