Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Karadžić odbacio sve tačke optužnice




Marija Arnautović

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić koji je optužen za genocid nad nesrbima u BiH u uvodnoj riječi odbrane pred Haškim tribunalom odbacio je sve tačke optužnice.

Karadžić je izjavio da neće braniti sebe već srpski narod. Tvrdio je da cilj bosanskih Srba, nasuprot optužnici, nije bio stvaranje Republike Srpske, već očuvanje Jugoslavije.

U uvodnoj riječi pred Haškim tribunalom Karadžić najavio je da se neće braniti prebacivanjem odgovornosti na druge, niti "tvrdnjom da nije bio važan".

Ustvrdio je da ima dobre dokaze, te da će dokazati da nije bilo ni primisli da se iz BiH odstrane muslimani i Hrvati:

„Jedini plan srpski u tom trenutku je bio zaštititi teritorije, zaštititi narod, zaštititi imovinu i čekati političko rešenje.“

Karadžić je naglasio da cilj bosanskih Srba, nasuprot optužnici, nije bilo stvaranje Republike Srpske, već očuvanje Jugoslavije.

Rat u BiH, prema njegovim riječima, bio je suprotan interesima Srba jer su već imali Jugoslaviju. Kao potvrdu za to citirao je izjavu predsjednika Stranke demokratske akcije i Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića:

„On je to rekao 1993. godine: ’Mi smo napravili naš izbor, a mogli smo vrlo lako da krenemo i drugim putem. Cijena koju smo platili je visoka, ali je morala biti plaćena. Ako mene treba za to kriviti, onda ne treba Karadžića. Mogli smo da izbjegnemo ovaj konflikt da smo ostali ujedinjeni kao Jugoslavija, ali mi smo željeli nezavisnost."

Svoj govor u kojem je u oktobru 1991. godine u Skupštini BiH upozorio da bi u ratu mogao nestati muslimanski narod, Karadžić je nazvao "izrazito antiratnim", sugerišući da je tužilaštvo samo neke navedene riječi istrglo iz konteksta govora.

„Prihvatni centri“

Karadžić je negirao krivicu za masovno stradanje civila na pijaci Markale i drugim lokacijama u Sarajevu, tvrdeći da krivicu za te žrtve snose „muslimanske“ vlasti:

„Ono što se dešavalo na terenu u haosu građanskog rata obogaćenog posebnom vrstom zločina - masovnog ubijanja sopstvenog stanovništva usred Sarajeva: u redu za hleb u Ulici Vase Miskina, u redu za vodu, na igralištu u Dobrinji, Markale 1 i Markale 2.“

Optužbe za nezakonito pritvaranje hiljada nesrba u logore Karadžić je negirao na primjeru logora Trnopolje kod Prijedora, koji je nazvao "prihvatnim centrom":

„Bio je to logor za prolazno mesto za ljude koji nisu zbog borbi imali gde. To će vam zorno pokazati i dokazi koje tužilaštvo pokušava da upotrebi protiv nas, ali ćemo mi to upotrebiti u našu odbranu.“

Za uvodnu riječ odbrane Karadžić ima dva dana. Suđenje će, zatim, u srijedu, 3. marta, biti nastavljeno iskazom prvog svjedoka optužbe, pošto su sudije odbile Karadžićev zahtjev za odlaganje do 17. juna.

Haško tužilaštvo je saopštilo da će na početku postupka izvoditi dokaze o zločinima u Sarajevu. Suđenje Karadžiću počelo je pred Haškim tribunalom 26. oktobra prošle godine.

Bivši vođa bosanskih Srba optužen je za genocid i zločine nad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.godine.

Karadžić je optužen po dvije tačke za genocid nad nesrbima u Srebrenici i sedam opština u BiH, a u devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, teroriziranje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH u pomenutom periodu.

******
Pročitajte i ovo:
Zašto Karadžić opstruira sud?
Karadžić se ponovno odbio izjasniti o krivici
Godina izgubljenog povjerenja u sudstvo
Kome Karadžić poručuje da žali za žrtvama?
Karadžić se ponovo odbio izjasniti o krivici

Pogledajte i dio dokumentarnog filma "Smrt Jugoslavije", u produkciji BBC-ija, koji se bavi početkom rata u BiH, i koji sadrži neke Karadžićeve izjave:

OPTUŽEN ZA GENOCID I DRUGA ZLODJELA

Uprkos nastojanjima sudskog vijeća da se optužnica protiv Karadžića sažme, odnosno da se ohrabri Tužilaštvo da odredi lokacije i incidenate koje bi moglo da izostavi iz ovog postupka, Tužilaštvo se opredijelilo da to ne učini. Karadžić se tako tereti za genocid počinjen u Srebrenici, te u sedam drugih bosanskohercegovačkih opština, kao i za zločine počinjene u 27 opština i kampanju “snajperisanja i granatiranja Sarajeva”.

Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.

Optužnica protiv Karadžića usredsređena je na etničko čišćenje Muslimana i Hrvata širom BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u istom periodu; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995.


Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG