Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Sudsko vijeće Haškog tribunala u četvrtak je donijelo odluku kojom naredjuje Sekretarijatu da imenuje branioca koji će zastupati interese Radovana Karadžića pred Sudskim vijećem, potvrdila je za naš radio Nerma Jelačić, portparolka Haškog tribunala.

Ova odluka, donesena je nakon Karadžićeve kontinuirane opstrukcije sudjenja koje je počelo prošle sedmice, i nakon četiri upozorenja koja su mu upućena kako usmeno, tako i pismeno, navodi Jelačić.

„U toj odluci, Sudsko vijeće je navelo da svaki branilac treba neko vrijeme da se spremi da bi zastupao optuženog u sudnici. Tako je odlučeno da je u ovom predmetu, zbog njegove kompleksnosti ,potrebno tri i po mjeseca da se branilac pripremi, što znači da je nastavak suđenja u predmetu Radovan Karadžić zakazano za 1.mart 2010.godine“
, kaže Jelačić.

Ukoliko Radovan Karadžić i 1.marta naredne godine odbije da se pojavi u sudnici, biće mu oduzeta sva prava da se sam brani ili da ispituje svjedoke, te pravo na pravne pomoćnike i zastupnike koje ima u svom sadašnjem timu.

Još uvijek nije poznato ko će biti branilac Radovana Karadžića. O tome će odlučivati sekretar Sekretarijata Haškog tribunala. Saznajemo da će biti izabran jedan od advokata koji je registrovan kao kvalifikovani na listi Haškog tribunala.

U Društvu za ugrožene narode, koje se bori za prava žrtava, odobravaju odluku suda o nametanju branioca Karadžiću. Fadila Memišević:

„Mislim da je Sud nametanjem branioca dobro uradio jer na taj način će se prekinuti i cirkusijada koju je Radovan Karadžić pokušao da radi u sudnici poput Šešelja i Slobodana Miloševića. I na kraju mislim da ova agonija zbilja mora da prestane. Žrtve su već na rubu strpljenja i lično sam se uvjerila koliko je bilo negativne energije, koliko su te preživjele žrtve genocida bile ogorčene zbog samog pokušaja Radovana Karadžića, odnosno njegove odbrane, da na ovaj način odugovlači sa suđenjem. To što će u martu početi suđenje, mislim da je nekakav razuman rok za pripremu, iako smatram da i ovim već prošlo pet minuta od 12.“

Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra, koji radi na prikupljanju podataka o žrtvama rata u BiH, Mirsad Tokača očekuje okončanje procesa naredne godine:

„Mislim da je dobro da je Sud time definitivno skinuo sa dnevnog reda sve pokušaje da se cijeli proces minira time hoće li on ili neće doći, kada će njemu biti drago da se pojavi, a kad mu neće biti, da ucjenjuje Sud. To je, mislim, definitivno dobro. S druge strane to je odgađanje jeste možda na prvi pogled dugo, to je nekih četiri i po, pet mjeseci, ali poslije toga će to sve ići brže. Mislim da je Sud imao težak zadatak, ali bolje i ovo nego da imamo čitave predstave u sudnici. Ja mislim da je vrlo realno da se taj proces okonča u sljedećoj godini.“

Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.

Optužnica protiv Karadžića usredsređena je na etničko čišćenje Muslimana i Hrvata širom BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u istom periodu; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995.

OPTUŽEN ZA GENOCID I DRUGA ZLODJELA

Uprkos nastojanjima sudskog vijeća da se optužnica protiv Karadžića sažme, odnosno da se ohrabri Tužilaštvo da odredi lokacije i incidenate koje bi moglo da izostavi iz ovog postupka, Tužilaštvo se opredijelilo da to ne učini. Karadžić se tako tereti za genocid počinjen u Srebrenici, te u sedam drugih bosanskohercegovačkih opština, kao i za zločine počinjene u 27 opština i kampanju “snajperisanja i granatiranja Sarajeva”.

Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.

Optužnica protiv Karadžića usredsređena je na etničko čišćenje Muslimana i Hrvata širom BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u istom periodu; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995.


Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG