Dostupni linkovi

Karađorđevići hoće najekskluzivniji dio crnogorskog primorja


Miločer, Kraljičina plaža

Od kada su potomci kraljevske porodice u Srbiji inicirali proces restitucije imovine u Crnoj Gori koju im je oduzela Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) nakon Drugog svjetskog rata, prvi put je dio mještana u Miločeru saznao da Karađorđevići potražuju i dio njihove imovine.

Osim tih parcela, porodica srpskog prestolonasljednika tvrdi da im pripada i najekskluzivniji dio crnogorskog primorja, gdje se nalaze neki od najpoznatijih hotela, ali i planira izgradnja novih.

Nakon što je Uprava za nekretnine stavila zabilježbu restitucije na parcele i nekretnine u Miločeru, čije vraćanje traži srpski prestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, dio mještana je dobio obavijest od katastra da je i na njihovu imovinu teret spora. Jedan od njih je Krsto Rađenović.

"Mi zaista za sada ne znamo o čemu se tu radi. Prema dokumentima koje imamo, ta zemlja je u našem vlasništvu vijekovima. Ne znamo kakva dokumenta ima porodica Karađorđević i zato željno iščekujemo da počne sudski spor", kaže Rađenović.

Iz budvanske Uprave za nekretnine nam je potvrđeno da su 11. oktobra ove godine dobili od Komisije za povraćaj i obeštećenje Bar zahtjev o zabilježbi restitucije u ime Aleksandra II Karađorđevića i Katarine de Silva na dijelove zemlje i nekretnine u Miločeru. Upis su naložili rješenjem od 1. novembra.

Karađorđevići traže restituciju zemlje na kojoj je hotel Kraljičina plaža, te više nekretnina među kojima je i hotel Miločer. Zato je na upisani teret restitucije žalbu uložilo Hotelsko turističko preduzeće (HTP) Miločer, a prvi put je potvrđeno da se i privatna imovina našla pod sporom, iako njeni nosioci tvrde da generacijama posjeduju uredna dokumenta o vlasništvu.

Princ Aleksandar II Karađorđević
Princ Aleksandar II Karađorđević

Jedan od njihovih advokata je Joko Tripković, koji navodi primjer svojih klijenata: Ivo Đurašević i Aleksandar Jovanović imaju dvojnu kuću u Miločeru, čija je građevinska dozvola izdata još 1967. godine, nakon čega su upisani u katastru kao njeni vlasnici.

"Moji klijenti nisu uopšte zvani da dođu na raspravu. Po zakonu bi bilo neophdno da dođu i pokažu svoja dokumenta kao dokaze, pa da se na taj način odlučuje. Oni su dovedeni pred svršeni čin i uopšte nisu znali da se vodi taj postupak, koji traje već izvjesno vrijeme", kaže Tripković.

Mještani kažu da u Miločeru ima četrdesetak porodica na čiju je imovinu zavedenu u katastru stavljena zabilježba restitucije po zahtjevu Karađorđevića. Što to znači u pravnom smislu, pojašnjava advokat Tripković:

"To je teret. Njime je uskraćeno pravo da ljudi raspolažu svojom imovinom, iako to nije decidno zabrana raspolaganjem. Jer, ako će neko da je kupi, odmah se javlja sumnja u pravnu sigurnost kupoprodaje. Ako bi mene neko sad' kao pravnika pitao da li da kupi neku parcelu sa zabilježbom restitucije, ne bih mu to savjetovao".

Krsto Rađenović smatra da će zbog sporosti sudova mještani biti na gubitku i ako dokažu svoje vlasništvo na najatraktivnijem dijelu crnogorskog primorja.

"Ako se dokaže da porodica Karađorđević u tom dijelu nema nikakve zemlje, onda je nama nanijeta ogromna šteta. Jer, sad smo dovedeni u pat poziciju da sa tom zemljom ne možemo da raspolažemo, ne možemo da nađemo strateškog partnera ili nešto zajednički uložimo u tu zemlju", kaže.

Dio imovine koju u Miločeru potražuju Karađorđevići je u vlasništvu Hotelske grupe Budvanska rivijera, a u dugogodišnjem zakupu firme Adriatic properties, biznismena Petrosa Statisa. Grčki zakupac je na tom dijelu planirao gradnju turističkog kompleksa, a na mjestu sada ruinirane Kraljičine plaže najavio je gradnju novog i mnogo većeg hotela. Ranije je objavljeno da je dio zemljišta čije vraćanje traži srpski prestolonasljednik i oko 4.000 kvadrata u vlasništvu Prve banke Aca Đukanovića, brata čelnika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Predstavnici porodice Karađorđević za odnose sa javnošću ne žele da u ovoj fazi komentarišu cijeli slučaj, a ni u Budvanskoj rivijeri nisu odgovorili na naš upit. Kada i kako će se razmrsiti cijeli slučaj, niko se ne usuđuje da predviđa. Advokat Tripković kaže da je moguće da potraje godinama.

"Može trajati godinu, dvije, pet. Jer je Komisija prilično spora, a postupci dugi, sa prekidima. To iziskuje i razna vještačenja - geodetska, građevinska, urbanistička. Zbog svega, to ide sporo", navodi.

Karađorđevići su zahtjev za restituciju u Crnoj Gori podnijeli 2005. Dvije godine kasnije budvanska Komisija za povraćaj i obeštećenje je taj zahtjev odbila. Identična je bila i odluka regionalne Komisije iz Bara, nakon čega su se Karađorđevići žalili višoj instanci, Ministarstvu finansija.

Tvrde da polažu imovinsko pravo na nekretnine koje su im oduzete 1947. odlukom Narodne Skupštine FNRJ, a, uz lokacije na primorju, smatraju da im pripadaju i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića.

Osim u Crnoj Gori, gdje su pokrenuli proces restitucije, potomci Karađorđevića tvrde da takođe polažu pravo na imovinu u Makedoniji (Demir Kapija) i Sloveniji (na Bledu, Bohinju i Brdu kod Kranja).

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG