Dostupni linkovi

NVO iz Crne Gore pozvale državu da obezbijedi pravdu za žrtve zločina iz 1999.


Sa obilježavanja 25 godina od ratnog zločina u Kaluđerskom lazu, u organizaciji Haxhi Lajci i advokata Velije Murića. Foto: Centar za građansko obrazovanje
Sa obilježavanja 25 godina od ratnog zločina u Kaluđerskom lazu, u organizaciji Haxhi Lajci i advokata Velije Murića. Foto: Centar za građansko obrazovanje

Povodom 25 godina od ratnog zločina u Kaluđerskom lazu, iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) su pozvali institucije Crne Gore da obezbijede pravdu za žrtve i njihove porodice, a društvo da njeguje kulturu sjećanja na nevine žrtve.

U Kaluđerskom lazu, blizu Rožaja na sjeveru Crne Gore, su 18.aprila 1999. pripadnici Vojske Jugoslavije ubili su šest i ranili pet osoba, piše u optužnici Vrhovnog državnog tužilaštva podsjeća CGO.

U naredna tri dana, na više lokacija, ubijeno je još 11 lica.

Prema Akciji za ljudska prava, na ovom području je ubijeno 22, a ranjeno sedam civila.

Sve žrtve su bile izbjegle sa ratom zahvaćenog Kosova, albanske nacionalnosti. Među njima je bilo maloljetnih lica, žena i starijih osoba.

Bilo je to u vrijeme NATO intervencije, koja je počela 24.marta 1999.kako bi se sprečio egzodus albanskog stanovništva sa Kosova, zbog terora srpskih vojnih i policijskih snaga.

Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) Crne Gore je 2008. taj zločin kvalifikovalo kao ratni zločin i podiglo je optužnicu protiv penzionisanog pukovnika Predraga Strugara i još sedam pripadnika Vojske Jugoslavije, ali su nakon sedam godina svi oslobođeni.

Optužnica ih je teretila da su, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupili prema civilnom stanovništvu, dok ih Apelacioni sud oslobodio zbog nedostatka dokaza.

Iz Akcije za ljudska prava su saopštili da očekuju od VDT da preispita procesuiranje zločina, da Vlada nađe način da se žrtve obeštete, te da se žrtvama u Kaluđerskom lazu podigne spomenik.

Za podizanje spomen obilježja žrtvama se založio i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je takođe apelovao na nadležne da ne odustanu od utvrđivanja potpune istine i odgovornosti počinilaca.

U CGO navode da su ubijeni u Crnu Goru došli bježeći od rata, nasilja i progona, što ukazuje da je zločin motivisan isključivo etničkim razlozima.

"Većina izbjeglih je sigurno ušla u Crnu Goru, ali je u nekoliko slučajeva Vojska Jugoslavije pucala na kolone izbjeglica u zoni odgovornosti Podgoričkog korpusa, što je rezultiralo sa više mrtvih tokom dužeg vremenskog perioda na graničnom području opštine Rožaje", navodi se u studiji slučaja Kaluđerski laz koju je objavio CGO.

I u analizi Akcije za ljudska prava se navodi da je rožajski kraj predstavljao spas za izbjeglice sa Kosova.

"Mještanin Kaluđerskog laza, Brahim Ljaljić, čiji je sin ranjen u napadu vojske na civile, svjedočio je da su svakodnevno, oko 20 dana prije pucnjave, kroz Kaluđerski laz prolazile kolone izbjeglica sa Kosova – civili, žene, djeca i starci. Prolazili su putem preko mosta na Crnji, blizu vojnika gdje se dogodila pogibija. Niko od vojnika nije dirao izbjeglice sve do 18. aprila".

Tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije, od marta do juna 1999. godine, sa prostora Kosova je u Crnu Goru ušlo oko 100.000 izbjeglica.

U Izvještaju Evropske komisije objavljenom krajem 2023.godine se konstatuje da su rezultati Crne Gore u krivičnom gonjenju ratnih zločina ograničeni.

Navodi se da tokom te i prethodne godine nije bilo novih optužnica, a da je Specijalno tužilaštvo obradilo dvanaest predmeta ratnih zločina, od čega je devet u fazi istrage, a za jedan je suđenje u toku.

Navodi se da je i dalje aktivna potraga za 51 nestalim licem tokom ratnih dešavanja devedesetih godina.

XS
SM
MD
LG