Kako spriječiti huliganstvo na bh. stadionima

Sukobi navijača u BiH, najčešće iz različitih etničkih skupina, potvrđuju da su sportski tereni postali bojište na kojem se nastavljaju sukobi prekinuti Dejtonskim mirovnim sporazumom. Sve vrijeme političari su zatvarali oči pred ovim problemom. Kako spriječiti huliganstvo na bh. stadionima, samo je jedno od pitanja o kojima se raspravljalo na drugoj konferenciji o spriječavanju nereda na sportskim takmičenjima u BiH.

Zbog nasilja uglavnom na fudbalskim stadionima gostujući navijači neće moći posjećivati utakmice Premijer fudbalske lige Bosne i Hercegovine ni u proljetnom dijelu sezone, odluka je Komiteta za normalizaciju Fudbalskog saveza BiH.

Nakon niza incidenata Komitet je ovakvu odluku donio u prvom dijelu sezone, kao jedini mogući način kojim bi se zaustavilo navijačko divljanje.

Predsjednik Komiteta Ivica Osim kaže kako je sigurnosno stanje u vrijeme odigravanja utakmica još uvijek loše.

„Ove sankcije koje smo uveli, na kažem da su popularne i da je to lijepo, ipak su pokazale da bar otada nemamo nekih incidenata, ništa se ne dešava. Ali situacija se baš ne smiruje. Ne može se više ni prijateljska utakmica odigrati između dva kluba koja su iz istog grada, a da se ne prekine, da se navijači ne potuku. To je već žalosno“, kazao je Osim.

BiH još uvijek nema zakon o spriječavanju nereda na sportskim terenima. Za sada zakon postoji u Republici Srpskoj, te u šest kantona u FBiH. Zakon se u RS-u provodi već osam godina. Poslijednjim izmjenama Zakona 2010. godine ukinuta je kazna zatvora za fizička lica koja narušavaju red na stadionima, što je, prema mišljenju načelnika Opšte policije MUP RS Dragana Čibića, loš potez vlasti.

„Nasilje bez kazne zatvora, pa makar i kratkotrajnog, teško će se moći spriječavati. Novačne kazne ih ne pogađaju uopšte - nemaju novaca da ih plate, nemaju imovine da se izvrši prinudna naplata", rekao je Čibić.

Propusti u organizaciji utakmica

Zakonom je predviđeno pet preventivnih mjera koje bi trebale provoditi sportske organizacije, međutim većina njih to ne radi. Čibić smatra kako bi se preventivne mjere trebale provoditi od vrtića.

„Imali smo slučaj da se kombi sa 16 pripadnika navijača Borca vraćao sa utakmice u Federaciji, da su usput stali, demolirali jedan ugostiteljski objekat. Od 16 navijača Borca, njih 15 je bilo maloljetnih. Šta roditelji znaju i da li uopšte znaju gdje su ima djeca, 200 kilometara od grada, s kim su otišli, kad su otišli, kakve probleme prave? Mislim da tim treba da se pozabave“, ocjenjuje on.

Navijački neredi nisu nikakav izuzetak bh. društvene zbilje, već logičan nastavak onoga što se govori i zastupa na političkoj, društvenoj i medijskoj sceni ove zemlje. Sigurnosni aspekti pri odigravanju naročito fudbalskih utakmica svode se na dešavanja na stadionu. Komesar MUP KS Vahid Ćosić ističe kako ima mnogo propusta pri organizacijama utakmica.

„Možemo da konstatujemo da se ne sprovode mjere zabrane prodaje, točenja i ponude alkoholnih pića na prilazima stadionima, da se ne preduzimaju mjere upozorenja i udaljenja navijača, kao ni mjere na spriječavanju ulaska navijača na teren“, navodi Ćosić.

Osim ovih propusta, načelnik policije MUP RS-a Dragan Čibić smatra kako ni redarske službe ne obavljaju zakonom propisane poslove. Kaže kako su njihove obaveze i ovlaštenja prema zakonu skoro pa izjednačena sa policijom, međutim na terenu je to potpuno drugačije. Ako se tome doda i loša infrastruktura stadiona, logičan slijed događaja jeste masovna tuča na travi.

„Njihovo prisustvo na stadionu svodi se samo na to da uzmu tu dnevnicu od 15 ili 20 maraka, da idu kući, a kad dođe do nekog većeg incidenta, apsolutno su beskorisni. Uz ovakve stadione i uz ovakvu redarsku službu, pet najnesposobnijih i najneorganizovanijih navijača može da prekine svaku utakmicu u BiH“, ocjenjuje Čibić.

Politika treba da ostavi sport na miru

Krajem prošle godine počele su pripreme i za donošenje sličnog zakona na nivou Federacije. Premijer ovog entiteta Nermin Nikšić pokrenuo je inicijativu, a kaže kako će zakon predviđati represivne mjere, ali i edukativnu, preventivnu notu.

„Ne može se isključivo represijom i sankcionisanjem eventualnih nereda riješiti to pitanje. Ovo treba da bude jedna sveobuhvatna akcija u kojoj treba da učestvuju svi – od obrazovnog sistema, preko klubova, saveza do roditelja“, smatra Nikšić.

Političari se uglavnom vole fotografistati sa uspješnim sportistima, a pri tome ništa nisu učinili kako bi olakšali put istim tim sportistima. Za predsjednika Društva psihologa FBiH prof. dr. Ibrahima Prohića jedino riješenje je veća nezavisnost sportskih klubova i radnika od aktualne politike, koja je duboko ukorijenjena u sve segmente društva, pa i u sport.

„Politika treba da ostavi sport na miru, da ga ne instrumentalizira, da ga ne iskorištava za svoje u biti dezintegrativne ciljeve. A s druge strane, sport i ljudi koji vode sport treba da se bore za tu autonomnost“, poručuje Prohić.

Navijački neredi najčešće se dešavaju na fudbalskim utakmicama. Većinom su to maloljetnici, koji ni ne pamte rat, ali na krilima dnevnopolitičkih previranja ne biraju načine kojima će uvrijediti one druge. Ratna ikonografija, nacistička obilježja, uvredljive uzvici, od kojih se svakom normalnom čovjeku ledi krv u žilama, samo su dio repertoara današnje bh. navijačke omladine.