EU i "Lex Perković": Josipović za izmjenu zakona, Milanović se protivi

Hrvatski premijer Zoran Milanović ponovio je u utorak kako je Hrvatska u pravu u sukobu s Europskom komisijom oko europskog uhidbenog naloga, odnosno slučaja Lex Perković. Nakon najave uvođenja sankcija, analitičari upozoravaju da je Hrvatska talac premijerovih poteza i gotovo jednoglasno sugeriraju hrvatskim vlastima da poslušaju Bruxelles.

Hrvatska nije ptičji rezervat i nitko Hrvatskom neće brisati pod, sankcije još nisu uvedene i Hrvatska neće ništa izgubiti, poručio je hrvatski premijer Zoran Milanović nakon vijesti da je Europska komisija zbog jednostranog hrvatskog mijenjanja odredbi o europskom uhidbenom nalogu pokrenula proces uvođenja sankcija Hrvatskoj.

On je postavio stvar ovako – sa jedne strane hrvatska Vlada, a sa druge europska ministrica pravosuđa, eurobirokratkinja Viviane Reding kojoj je ovo samo - predizborna tema.

„Ako je netko htio napakostiti Hrvatskoj, očito nema instrumente ili ne zna kako da to napravi. To moram ovdje reći, jer jučer je bila riječ o stotinama milijuna, a ja vam kažem – nula! Ovo je na kraju i pitanje povjerenja. Kome ćete vjerovati – demokratski izabranoj vlasti u Hrvatskoj, ili nekome tko ide po svoj sedmi mandat u Europskoj komisiji, ne na demokratskim izborima? To je vaš izbor“, poručio je Milanović.

Podsjetimo, u utorak je Europska komisija jednoglasno odlučila o pokretanju procesa uvođenja sankcija prema Hrvatskoj zbog toga što je Hrvatska koji dan pred ulazak u Europsku uniju izmijenila zakon o europskom uhidbenom nalogu na način da je spriječeno izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj.

Nijemci bivšeg visokog dužnosnika jugoslavenske UDB-e, a u devedesetima i bliskog Tuđmanovog suradnika, traže zbog organiziranja ubojstva jednog hrvatskog emigranta u Njemačkoj početkom osamdesetih. Komisija traži da se ta izmjena odmah izbriše, ali Hrvatska najavljuje da će tu ogradu izbrisati tek sljedećeg ljeta.

„Očito smo napravili nešto što nije potpisano i dogovoreno,“ kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

„Osobno se zalažem za to da se zakon što prije promijeni, i da njegova primjena bude onakva kakvu prihvaća i sama Europska unija.“

On se nada da Hrvatska još može izbjeći sankcije.

Analitičari: Hrvatska talac Milanovića

Analitičari gotovo unisono tvrde kako do ovoga nije trebalo doći. Kolumnist portala 24sata.hr Tomislav Klauški kaže za RSE kako Milanović ovom svađom s Europskom komisijom Hrvatsku vraća u Tuđmanove devedesete.

„Hrvatska je zapravo talac premijera Milanovića i njegove osobne svađe ne samo sa povjerenicom Viviane Reding, nego i sa HDZ-.om koji je Milanovića odmah nakon izmjene tog zakona optužio da štiti zločince. Dakle, to je njegov osobni politički rat, a cijela država je talac tog njegovog rata“, smatra Klauški.

Vanjskopolitički analitičar i bivši dugogodišnji prvi čovjek hrvatske diplomacije Mate Granić kaže za RSE da – ako se nešto pregovara i ako se završe pregovori, ne postoji mogućnost da jednostrano prekinete taj dogovor ako se s nečim ne slažete.

„Hrvatska je – nakon što je ispregovarala – promijenila ovaj zakon. A to znači da Hrvatska može postupiti samo na jedan način: na isti način kao što je promijenila zakon, amandmanom ga dovesti u prijašnje stanje. Europska komisija će to pozdraviti, to će otkloniti mogućnost sankcija i to će Hrvatskoj dati mogućnost povratka kredibiliteta“, navodi Granić.

Vlada će ovoga tjedna raspravljati o spornom zakonu, a premijer Milanović najavljuje rješenje koje će primjenu europskog uhidbenog naloga odgoditi do sljedećeg ljeta.

Kolega Klauški upozorava da Milanović tako proturječi svojim vlastitim argumentima od pred koji dan, kada je tvrdio da se izmjenom po kojoj europski uhidbeni nalog vrijedi tek od 2002. godine štite hrvatski branitelji.

HDZ-ova europarlamentarka i hrvatska pregovaračica u pristupnik pregovorima sa EU Ivana Maletić već je u izjavi za javni radio izračunala štete od mogućih sankcija Hrvatskoj – špekulira se da bi se obustavilo 80 milijuna eura za prilagodbu šengenskom režimu.

„Moramo voditi računa i o tome da istovremeno u europski proračun uplaćujemo i dalje iznose koji su nam obvezni. To se penje na nekih 550 milijuna eura koliko mi godišnje moramo uplatiti. Ovih 80 milijuna eura je bio čisti novčani priljev koji se mogao dogoditi u proračun, i sada to gubimo. Sada bez toga nam se čak moće dogoditi da budemo prva zemlja u povijesti Europske unije koja je u prvoj godini članstva postala neto uplatiteljica.“

Hrvatski mediji u prvim komentarima upozoravaju da će Milanovićeva svađa sa Europskom komisijom dodatno ojačati i oporbeni HDZ. Ako se zakon izmijeni u sljedećih nekoliko dana, još postoji mogućnost da se sankcije izbjegne, poručuju poznavatelji.