Ukrajina će pobijediti Rusiju i ponovno biti slobodna zemlja, rekao je britanski premijer Boris Johnson u utorak u obraćanju ukrajinskom parlamentu.
"Imam jednu poruku za vas danas: Ukrajina će pobijediti, Ukrajina će biti slobodna", rekao je Johnson prema informacijama transkripta obraćanja koju je dostavio njegov ured.
On je također najavio dodatnih 300 milona funti vojne pomoći Ukrajini, uključujući opremu za elektroničko ratovanje, protubaterijski radarski sistem, te je rekao da će Britanija nastaviti opskrbljivati Ukrajinu.
Johnson je rekao da je Ukrajina u svojoj borbi protiv Rusije “raznijela mit o nepobjedivosti (predsjednika Vladimira) Putina".
"Takozvana neodoljiva sila Putinovog ratnog stroja slomila se na nepokretnom objektu ukrajinskog patriotizma i ljubavi prema domovini", rekao je.
On je prvi strani lider koji se obraća ukrajinskom parlamentu od kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu 24. februara.
Obraćanje dolazi nakon prošlomjesečne posjete Johnsona Kijevu.
Britanija je u Ukrajinu već poslala vojnu opremu, uključujući projektile i lansere projektila. Nova pomoć sastojat će se od opreme za elektroničko ratovanje, radarskog sistema na baterije, opreme za ometanje GPS-a i hiljada uređaja za noćno gledanje.
U svom govoru, Johnson se osvrnuo na obraćanje čelnika iz Drugog svjetskog rata Winstona Churchilla iz 1940. dok se Britanija suočavala sa agresijom nacističke Njemačke.
“Ovo je momenat uspjeha Ukrajine, epsko poglavlje vaše nacionalne priče koje će se pamtiti i prepričavati generacijama koje dolaze,” rekao je Johnson.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio je prisutan u ukrajinskom parlamentu prvi put od početka rata, te je odao počast britanskoj podršci od samog početka rata prije 10 sedmica.
"Za to vrijeme Ukrajina i Britanija su od partnera postale prijatelji i braća, a onaj koji je lagao da je prijatelj i brat od susjeda je postao okupator i terorista", rekao je, misleći na Rusiju.
"Je li ovo tužno? Da. Je li zastrašujuće? Ne, nije zastrašujuće kada pored sebe imate prijatelja kao što je Britanija i vođu kao što je Boris Johnson."
U međuvremenu, Evropska komisija trebala bi predložiti novi paket mjera, uključujući embargo na rusku naftu, kažu dužnosnici.
Sankcije će također biti usmjerene na najveću banku u zemlji, Sberbank, koja će biti isključena iz globalnog bankarskog komunikacijskog sustava SWIFT, rekli su neimenovani diplomati.
U južnom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju, napori za evakuaciju civila zastali su jer je Rusija nastavila s granatiranjem čeličane Azovstal, gdje stotine ostaju skrivene dan nakon što je prva skupina napustila podzemne bunkere.
Više od 200 civila još uvijek je smješteno s borcima u tvornici Azovstal, izjavio je 3. maja gradski gradonačelnik Vadim Bojčenko. Rekao je da je ukupno oko 100.000 civila još uvijek u južnom ukrajinskom gradu, koji je prije ruske invazije imao oko 400.000 stanovnika.
Prema informacijama vlasti grupa od oko 100 ukrajinskih civila napustila je 1. svibnja Mariupolj prema jugoistoku grada Zaporožja, udaljenom nekih 230 kilometara.
Strateški položaj Mariupola u blizini poluotoka Krima, koji je Rusija ilegalno anektirala Ukrajini 2014., učinio ga je metom nemilosrdnih ruskih bombardiranja.
Dok su napori za nove evakuacije civila iz Mariupolja bile u toku, borbe su bjesnile i u strateškom lučkom gradu Odesi, kao i na istoku Ukrajine. U novom ruskom napadu na Odesu ubijen je 15-godišnji dječak, saopštilo je gradsko vijeće.
Otkako je Rusija pokrenula svoj ničim izazvan rat, njena vojska nije uspjela u potpunosti zauzeti niti jedan veći ukrajinski grad.
Sjedinjene Države upozorile su da Moskva planira službeno preuzeti regije na istoku Ukrajine.
Michael Carpenter, američki ambasador u OSCE-u rekao je da Rusija planira aneksirati teritorije Luganska i Donjecka u ukrajinskoj istočnoj regiji Donbasa, koristeći referendume nakon što nije uspjela srušiti vladu u Kijevu.
Rusija je naišla na iznenađujuće čvrst otpor na sjeveru oko regija Kijev i Černihiv, što ju je natjeralo da prerasporedi svoje trupe na jug i istok, gdje su se borbe pojačale posljednjih dana.
Istok i jug Ukrajine smatraju se ključnim strateškim ciljevima Rusije, što joj omogućuje kopnenu vezu s Krimom.
Moskva je izazvala strahove da bi se ti ciljevi mogli protegnuti i dalje, do otcijepljene regije Transdnjestra u Moldaviji, koju podržava Rusija i graniči s Ukrajinom na jugozapadu uz rijeku Dnjestar. Moldavija također graniči s članicom NATO-a Rumunijom.
Izvori: Reuters, AP, AFP, BBC, dpa
