Dostupni linkovi

Šta se može naučiti iz primjera Neuma?


Jasmina Selimović, dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Preduslov za implementaciju mjera koje su navedene u preporukama Evropske komisije, moraju postati prioritet za vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) u procesu integrisanja. Ali, i građani moraju tražiti veći stepen odgovornosti i podržavati onu vlast koja će bezrezervno raditi u njihovom interesu, kaže dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Jasmina Selimović, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Takođe navodi da su stanovnici BiH često taoci određenih politikantskih poteza i populističkog djelovanja, što je očigledno u izostanku brzog dogovora o tome kako raspodijeliti sredstva koja su u ovu zemlju stizala kao pomoć.

Koje su posljedice pandemije?

RSE: Pandemija izazvana korona virusom već je prouzrokovala velike poteškoće u funkcionisanju privrede Bosne i Hercegovine, kao uostalom u cijeloj regiji i u svijetu. Šta je za Vas najteža ekonomska posljedica restriktivnih mjera i uopšte drugačijih uslova poslovanja?

Selimović: U posljednjim izvještajima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) se navodi da je, bez obzira na sve, a uvažavajući činjenicu da se još ne nazire konačan kraj pandemije, oporavak svih zemalja vrlo neizvjestan i nesiguran.

Posljednja predviđanja od prije nekoliko dana koja dolaze iz MMF-a, kažu da će globalno ekonomski rast biti negativan od nekih 4,9 posto. U aprilu je rečeno da će negativni rast iznosititri posto. Izvjesno jeda su uticaji vrlo negativni.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, prognozirani negativni ekonomski rast je pet posto u ovoj godini. Preciznijih podataka još uvijek nema, međutim, ako projiciramo ovo što se dešava u svijetu i uticajna Bosnu i Hercegovinu, onda je realno očekivati da taj pad bude i veći.

Mislim da izmijenjene potrošačke navike, činjenica da to rezultira smanjenjem potrošnje, jeste ono što je najteža ekonomska posljedica koju imamo. Naime, smanjena potrošnja direktno utiče na smanjenje proizvodnje, a kao rezultat toga imamo veliki gubitak radnih mjesta.

Svjedoci smo toga da su mali obrti zatvoreni, da velike kompanije zatvaraju pogone ili smanjuju broj uposlenih, mnogo ljudi gubi posao, a kao logična posljedica toga jeste da je punjenje budžeta na svim nivoima smanjeno. Mislim da se u narednom periodu mjere koje će biti poduzete moraju usmjeriti ka tome da se ovi uticaji direktno ublaže.

RSE: Kako vidite oporavak bh. ekonomije? Šta su prema Vašem mišljenju kratkoročne, a šta dugoročne mjere?

Selimović: Evo, da opet krenem s onim što kaže MMF, na neki način na to se svi relevantni autoriteti oslanjaju. U budućnosti, Bosni i Hercegovini se prognozira rast od nekih 3,5 do 4 posto, međutim, stručnjaci kažu da ćemo mi, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego u cijelom svijetu, tek krajem 2022. doći do nivoa iz decembra 2019. godine, dakle neposredno prije pandemije.

U našem konkretnom slučaju smatram da kratkoročne mjere moraju biti usmjerene ka poticanju kupovine domaćih proizvoda. Na taj način doći ćemo do toga da prilagodimo potrošačke navike. Ako iniciramo potrošnju, to će direktno uticati na povećanje broja radnih mjesta, na povećanje proizvodnje i na punjenje budžeta. Moramo koristiti naše domaće kapacitete.

Šanse koje je otvorila kriza

U svemu ovome što se dešava, svjedoci smo svi da je turizam u Neumu pretrpio je vrlo teške udare u posljednjim mjesecima, ali sada, zbog činjenice da su zatvorene evropske granice, rezultiralo tim da se u Neumu poveća broj turista. I to su stvari koje moramo koristiti.

Ako pričamo o dugoročnim mjerama, onda je tu poticanje javnih radova ali i povećanje nivoa direktnih stranih investicija. Ukoliko dovedemo strane investitore u Bosnu i Hercegovinu, onda ćemo sasvim sigurno otvoriti prostor za rast i oporavak ekonomije. Da bi doveli direktne strane investitore ovdje, moramo osigurati povoljnije uslove poslovanja.

Za to nam treba politička stabilnost zato što je strani kapital plašljiv. Moramo povesti računa o tome da se kompanije ne mogu registriratineograničen broj dana, da se dozvole ne mogu čekatipo 200-300 dana.

Ko su kočničari reformi?

RSE: Bosna i Hercegovina još uvijek nije dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. U preporukama Evropske komisije privredne reforme su dobile značajno mjesto, ali one još uvijek nisu prioritet za bh. vlasti. Koliko bi provođenje ovih reformi ojačalo privredu, ali istovremeno ubrzalo proces integrisanja?

Selimović: Sasvim je sigurno da bi set mjera koji je predložen značajno ojačao privredu Bosne i Hercegovine i olakšao proces integrisanja. Koliko bi ubrzalo integraciju, sada je teško o tome govoriti, međutim, da bi olakšalo, to je sasvim sigurno. Međutim, mi se tu opet vraćamo na ono što su, nažalost, političke odluke.

Grašani BiH vrlo često su taoci određenih politikantskih poteza i populističkog djelovanja.
Jasmina Selimović, dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Smatram da političari u Bosni i Hercegovini naprosto ne pokazuju dovoljan stepen ni odgovornosti, ni ozbiljnosti. Mi smo vrlo često taoci određenih politikantskih poteza i nekog populističkog djelovanja, a svjedoci smo svi posljednjih situacija kada se predstavnici izvršne vlasti nisu mogli dogovoriti oko podjele sredstava odpomoći koje su dolazile u Bosnu i Hercegovinu, iz određenih, slobodno mogu reći, politikantskih i populističkih namjera.

Mislim da preduslov za implementaciju mjera koje su navedene u preporukama Evropske komisije moraju postati prioritet bh. vlasti, da građani moraju tražiti veći stepen odgovornosti i moraju odlučiti i podržati onu vlast koja će zaista bezrezervno raditi u interesu građana ove zemlje.

Šta nedostaje mladima?

RSE: Svjedoci smo velikog odlaska iz Bosne i Hercegovine, ne samo mladih osoba, što je sada zbog korona virusa zaustavljeno. S obzirom na to da ste u kontaktu sa studentima, da li ste stekli zaključak šta mlade najčešće tjera da odlaze iz domovine?

Selimović: Mislim da mlade ljude najviše tjera neuređen sistem, veliki stepen nesigurnosti, posebno političke nesigurnosti. Smatram da mladi ljudi u našoj zemlji zaista nisu lijeni. Većina njih je spremna da stvara poslovne prilike, ali smatram da se mladim ljudima ne posvećuje dovoljna pažnja. Mi znamo da su naši mladi veoma uspješni u drugim zemljama.

Onda se postavlja jednostavno pitanje zašto ne mogu i ovdje pokazati sve svoje kvalitete. Mislim da mi u narednom periodu moramo što hitnije preduzeti, svi odgovorni u ovom procesu, i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, ali i predstavnici akademske zajednice, cijeli niz različitih mjera da mlade ljude ostavimo u ovoj zemlji.

RSE: Vi ste među najmlađim dekanima, možda i najmlađi dekan u Bosni i Hercegovini, što znači da ste dobili povjerenje i podršku. Da li upravo to povjerenje i pružena prilika nedostaje mladim generacijama?

Selimović: Smatram da mladi ljudi nemaju dovoljno prilike da pokažu ono što znaju. U ovoj zemlji još uvijek ima ljudi, starijih generacija, od kojih se može učiti, ali smatram da trenutno ne gajimo kulturu i navike gdje se svaki trud i rad nagrađuju, a znanje adekvatno tretira.

Mislim da na tome moramo što hitnije i što brže djelovati da to postane tako, da mi postanemo društvo jasnih moralnih vrijednosti, društvo u kojem će zaista svako znanje biti adekvatno nagrađeno, gdje ćemo ljude birati po stručnosti i kompetencijama, a mladim ljudima obratiti više pozornosti, dati im prilike. Ja sam sasvim sigurna da oni te prilike neće iznevjeriti.

'Poslije početnih problema, on-line nastava sada bolja'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:02 0:00

RSE: Vaš Ekonomski fakultet, kao i druge obrazovne institucije, imao je online nastavu za studente. Šta je pokazala ta nastava, i za mlade ljude i za nastavni kadar?

Selimović: Mladi ljudi su u ovom procesu pokazali još jednom sve svoje kvalitete. Pokazali su da su zaista zainteresirani za nastavni proces, pokazali su visok stepen odgovornosti i naravno, fleksibilnosti u proaktivnom pristupu, ono za šta uobičajeno starije generacije nisu možda toliko zainteresirane.

I naredna godina online

RSE: Kakvi su planovi, ako se i dalje bude odvijala nastava 'na daljinu'?

Selimović: Sve ovo što se trenutno dešava ukazuje da ćemo mi i narednu akademsku godinu krenuti online. Naime, svi svjetski univerziteti, možda ne svi ali velika većina ovih sa kojima sam ja u kontaktu, već planiraju narednu akademsku godinu po online principu. Izuzetke jedino prave određene grupacije koje imaju potrebu za rad u laboratorijama i potrebu za nekim praktičnim radom.

Svi svjetski univerziteti, možda ne svi ali velika većina ovih sa kojima sam ja u kontaktu, već planiraju narednu akademsku godinu po online principu.
Jasmina Selimović, dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Kada pričamo o Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, mi smo potpuno spremni za online nastavu i za online ispite u narednom periodu. Mi smo ovaj period od marta, pa na ovamo iskoristili da definiramo i preciznije odredimo sve ono što su tehnike nastave, modeli nastave, sve ono što su bili na neki način izazovi prvobitnog korištenja sistema učenja na daljinu, u punom kapacitetu. Mi smo to koristili i ranije, ali ne u ovoj mjeri kao što je to sada.

Ovaj period smo zaista iskoristili da naše nastavnike osposobimo na jednom višem nivou, ali smo radili istovremeno na poboljšanju tehničkih uslova. Mislim da smo po tome prvi u regiji i vrlo sam ponosna na činjenicu da je Ekonomski fakultet u Sarajevu bio jedan od prvih ekonomskih fakulteta u regiji koji je reagirano na novonastale okolnosti prebacivanjem svih svojih procesa, ne samo nastavnih nego i svih ostalih, u virtuelno okruženje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG