Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Uskoro konačna ocjena butmirskog procesa?


Ponovo u BiH - James Steinberg
Zamjenik američkog državnog sekretara u BiH Džejms Stajnberg ponudio je liderima sedam stranaka u BiH modifikovan prijedlog ustavnih promjena, izjavio je večeras visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

On je rekao da bi domaći politički lideri trebalo da se izjasne da li je modifikovani prijedlog ustavnih reformi za njih prihvatljiv ili u njemu treba nešto mijenjati, dodajući da bi do kraja mjeseca trebalo da bude poznata "konačna ocjena butmirskog procesa".
Na Biltu konačna odluka - Valentin Inzko


Upitan šta će se desiti ako domaći političari ne postignu dogovor u vezi sa ponuđenim ustavnim rješenjima, Inzko je kazao da je će konačnu ocjenu dati zamjenik američkog državnog sekretara i šef švedske diplomatije Karl Bilt. Govoreći o izvještaju o stanju u BiH, koji je nedavno podnio pred Savjetom bezbjednosti UN, visoki predstavnik je kazao da je izvještaj vjerno predstavio situaciju u zemlji.

Zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg stigao je danas u Sarajevo kako bi sa političkim liderima razgovarao o napretku BiH ka euroatlantskim integracijama.

Riječ je o pokušajima međunarodnih predstavnika da bosanskohercegovačke političare natjeraju da napokon počnu raditi svoj posao, zarade za tamošnje uvjete visoku platu i pomaknu stanje s mrtve tačke. A ono traje već duže od deset godina.

Steinberg je prvo razgovarao sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Nakon jednosatnog susreta Dodik je rekao da je razgovor bio konstruktivan sa dosta razumijevanja, te da je iz razgovora shvatio kako SAD žele pomoći BiH, ali da je sva odgovornost za sudbinu zemlje isključivo u rukama domaćih političara.

Milorad Dodik: Mislim da imamo kompromis koji se zove Dejtonski sporazum. Tu strukturu ne treba dirati. Foto: Midhat Poturović
Takođe je dodao da zamjenik američkog državnog sekretara nije nudio nikakav paket ustavnih promjena niti bilo kakav prijedlog po principu uzmi ili ostavi, ''to je ustvari bio jedan relaksirajući razgovor na kojem smo razmijenili stavove," kaže Dodik.

Na pitanje da li je spreman na kompromis kako bi domaći političari dogovorili izlaz iz pat pozicije u kojoj se BiH već mjesecima nalazi, Dodik je izjavio:

''Mislim da imamo kompromis koji se zove Dejtonski sporazum. Tu strukturu ne treba dirati. Ono što se traži; da se ustav uskladi sa evropskom konvencijom o ljudskim pravima mi smo spremni da prihvatimo.''


Nakon Dodika sa Stajnbergom se sastao i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić. Silajdžić kaže kako je naglasio Stajnbergu da je entitetsko glasanje ključni problem funkcioniranja BiH i glavna prepreka na putu ka EU, te preporučio da to pitanje bude prvo riješeno prilikom predlaganja bilo kakvih promjena ustava.

„Pored toga, ukoliko ovako ostane, je i legalizacija etničkog čišćenja, jer je takvo glasanje postalo pravo pojedinih, a ne svih. Kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom, ono je ovako antidejtonsko. Sve relevantne intitucije koje se bave u Evropi: Evropski parlament, Evropska komisija, Vijeće Evrope, Venecijanska komisija, zatim Američki kongres, Helsinška komisija sve su rekle to isto. Sasvim je normalno kada govorimo o ustavnim amandmanima, da se to prvo pitanje, koje je ključ problema, i koje sve ove institucije žele da se promijeni, dosada to nismo viđeli,“
rekao je Silajdžić.

Na pitanje može li doći do približavanja suprotstavljenih stavova bh političara Silajdžić je odgovorio da ne zna jer nije astrolog.

Do kraja dana planirani su i sastanci sa ostalim političkim liderima koji su učestvovali u Butmirskom procesu.

OŠTEĆENA DEMOKRATSKA BiH

Povodom današnjih razgovora u Američkoj ambasadi u Sarajevu podsjećamo na glavne akcente i zahtjeve.

Pune tri godine aktuelni bosanskohercegovački političari razgovaraju o ustavnim promjenama u zemlji, a da se nisu pomakli sa mrtve tačke. U ovom periodu lideri vladajućih stranaka su predlagali različite forme novog ustavnog uređenja - od toga da se država treba sastojati od četiri federalne jedinice, a bilo je i onih koji su smatrali da se uz postojeća dva entiteta treba formirati i treći.

Za HDZ BiH i HDZ 1990 to je jedina prihvatljiva opcija, kažu predsjednici stranaka Dragan Čović i Božo Ljubić.

„BiH ne može preživjeti ako nije država tri konstitutivna i po ustavu jednakopravna naroda, i to u praktičnom smislu upražnjavanja Ustava BiH. Za mene je nezamislivo bilo da je netko uopće pomislio da može praviti izmjene ustava na način da jedan narod potpuno eliminira iz ustava“, smatra Čović.

„Posebice što je danas jako bitno, a to je izjednačiti poziciju tri konstittivna naroda u procesu odlučivanja, što u ovom momentu, naravno, nije slučaj", kaže Ljubić.

Lider SNSD-a Milorad Dodik u svojim istupima podržava oba HDZ-a u težnji da dobiju entitet. Dodikovi interesi u tom slučaju su, prije svega, pođela države na entitete, a ne regije, ali i težnja da se nadležnosti sa entiteta ne prenose na državu. Dodikova zainteresovanost za ustavne promjene u Bosni i Hercegovini najbolje se može ilustrovati njegovim čestim izjavama da ne vjeruje u opstanak BiH kao države.

„BiH pokazuje se da je neodrživa zemlja, da je međunarodna zajednica prekombinovala situaciju u BiH, da će se to na kraju i viđeti“, rekao je Dodik.
Haris Silajdžić: Da je ovđe BiH ovim, pogotovo demokratska BiH, oštećena i da zato to ne možemo prihvatiti.

Nepromijenjene stavove i nepostojanje želje za kompromisom u dosadašnjim pregovorima o promjeni ustava pokazala je i Stranka za BiH. Njenog lidera Harisa Silajdžića političari u zemlji smatraju najodgovornijim zbog neprihvatanja tzv. aprilskog paketa ustavnih promjena prije nekoliko godina, koji bi, da je usvojen, ocjenjuju dobri poznavaoci prilika u zemlji, omogućio put u Evropu. Silajdžić je, naime, ostao nepokolebljiv jer ne želi da državnom imovinom raspolažu entiteti.

„Da je ovđe BiH ovim, pogotovo demokratska BiH, oštećena i da zato to ne možemo prihvatiti.“

Sulejman Tihić, predsjednik SDA, jedini je političar u Bosni i Hercegovini koji je svo vrijeme bio spreman za kompromis. Pokazao je to i nakon što je američka administracija, prije nekoliko dana, ponudila revidirani dokument ustavnih promjena, nastao nakon što bh. lideri u oktobru i novembru nisu prihvatili evropsko-američki prijedlog ustavnih promjena.

„Jer posljedica neusvajanja ovoga paketa jesu loša dejtonska rješenja. Ulazimo u izborni ciklus koji će značiti jednu jaku nacionalističku retoriku. Neusvajanje ovog paketa znači gubitak još pet godina, tako da svako ima svoju odgovornost spram ove države i građana, pa neka zauzimaju stavove, ali uvijek moraju dati odgovor na to šta je alternativa. Oni koji su srušili aprilski paket, a nisu ništa novo ponudili, nisu ništa bolje ponudili, ponovo sada ruše i ovaj butmirski paket, a ne nude ništa novo. Stanje u BiH se pogoršava“, ocjenjuje Tihić.

Dolazak zamjenika američke državne sekretarke Jamesa Steinberga u Sarajevo i njegov razgovor sa bh. političkim liderima, najvjerovatnije, posljednji je pokušaj da se dođe do bilo kakvih promjena. S obzirom na njihove stavove ni taj potez američke administracije neće završiti time da Bosna i Hercegovina dobije prijeko potrebni novi ustav koji će je približiti Evropskoj uniji. Sve dok toga ne bude, građani ove zemlje, koji su uostalom i birali sadašnju strukturu vlasti, i dalje će kaskati za svojim susjedima, a zemlja biti crna rupa regiona.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG