Dostupni linkovi

Ambasade Irana i Izraela raspravljaju o Izbornom zakonu BiH


Ponovljeni lokalni izbori u Srebrenici u Bosni i Hercegovini, 21. februar 2021. (Ilustrativna fotografija)
Ponovljeni lokalni izbori u Srebrenici u Bosni i Hercegovini, 21. februar 2021. (Ilustrativna fotografija)

Razmjena oštrih riječi na diplomatskom nivou između Irana i Izraela uslijedila je nakon što je izraelska ambasada iznijela svoj stav o jednom od najsloženijih pitanja u Bosni i Hercegovini (BiH) - izmjenama Izbornog zakona.

Uključilo se i Ministarstvo vanjskih poslova BiH molbom da Izrael pojasni svoje pozicije.

Kakav je komentar Irana?

Oštrim riječima Ambasada Irana u BiH reagirala je na saopćenje Ambasade Izraela u Tirani, koja je nadležna i za BiH, u kojem se navodi da Izrael podržava izmjene Izbornog zakona u BiH, koje se tiču legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda u BiH.

Iranska ambasada u Sarajevu tako na Twitteru piše da "cionistički režim aparthejda nije kvalificiran da komentira političku sudbinu Bosne i Hercegovine".

Šta je saopćio ambasador Izraela?

Ambasador Izraela u Tirani Noah Gal Gendler u pismu 8. augusta napisao je da Izrael smatra da se princip jednakosti svih konstitutivnih naroda i ostalih u BiH mora uzeti u obzir prilikom traženja rješenja za Izborni zakon.

"Jedan od načina da se održe ovi ključni principi je kroz legitimno predstavljanje, što je i verificirao i Ustavni sud Bosne i Hercegovine", poručili su u pismu iz Ambasade Izraela i naglasili važnosti provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s izbornim procesima u BiH.

Odgovor ambasadora Izraela, nakon reakcija Irana

Nakon reakcije Irana, ambasador Izraela u Hrvatskoj Illan Mor napisao je da "ubilački i opasan mula iz Teherana nije kvalificiran da bilo šta osuđuje".

Šta je zatražilo zvanično Sarajevo?

Na pismo Ambasade Izraela reagirala je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković koje je u demaršu Ministarstvu vanjskih poslova Izraela zatražila pojašnjenja o ovim stavovima Ambasade.

Na pisma Ambasade Izraela, reagirao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je kritizirao ministricu Turković i rekao da pokušava da pokvari dobre odnose BiH i Izraela.

S druge strane, član Predsjedništva Željko Komšić pisma Ambasade Izraela ocijenio je kao "kontradiktoran stav".

Zašto se traže izmjene Izbornog zakona?

Suština izmjena Izbornog zakona odnosi se upravo na ove presude, odnosno način izbora članova Predsjedništva BiH. Manjine, među njima Jevreji, i ostali ne mogu biti kandidirani za ovu poziciju, kao što ne mogu biti ni delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Europski sud za ljudska prava donio je četiri presude protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.

Hrvatska demokratska zajednica u BiH smatra da je kod izmjena Izbornog zakona BiH bitno da jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH bude izabran većinom glasova Hrvata, što, smatraju, sada nije slučaj jer za hrvatskog člana Predsjedništva glasaju i Bošnjaci.

Iz Ambasade Izraela navode da u ovakvom "kontekstu, spremnost i prijedlozi hrvatske strane, koji su stigli prilikom pregovora o izmjenama Izbornog zakona su dobrodošli".

Zašto su bivši logoraši pisali ambasadoru Izraela za BiH?

Izraelskom ambasadoru Gendleru pisali su i bivši logoraši iz Mostara, na jugu BiH.

Poručuju mu da su iznenađeni podrškom Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a i njegovoj stranci, u izmjenama izbornog zakona i ako ti "isti (Čović i HDZ) ni nakon 30 godina ne dozvoljavaju pristup mjestima stradanja kako bio dali poštovanje sapatnicima".

"Prijedlozi, koje zagovara HDZ, upakovani u tzv. legitimno predstavljanje i 'ugroženost Hrvata', a koje ste vi podržali, klasična su manipulacija kako bi se došlo do ispunjenja ratnih ciljeva koje nisu ispunili u ratu, a sada bi da ih provedu u miru. Njima se zagovaraju dodatne etničke podjele i ugrožavaju prava manjina, uključujući i Jevreje u Bosni i Hercegovini", poručili su bivši logoraši između ostalog Gendleru.

On im je kratko odgovorio da su zabrinuti zbog činjenice da su prava Jevrejske zajednice u zemlji zloupotrijebljena kako bi se blokirali osnovni unutrašnji procesi u BiH.

"Nećemo dozvoliti takve zloupotrebe", odgovorio je ambasador Noah Gal Gendler udruženjima bivših logoraša u Mostaru.

Šta se još navodi u pismu Ambasade Izraela?

U pismu iz Ambasade Izraela u Tirani naglašeno je da zemlja pozdravlja "ohrabrujuće akcije koje je poduzela BiH s ciljem zaštite jevrejske zajednice i njenog položaja u državi".

"To se tiče Rezolucije Doma naroda Parlamenta BiH o usvajanju radne definicije pojma antisemitizam kako ju je postavila Međunarodna alijansa za sjećanje na holokaust (IHRA), a na inicijativu Dragana Čovića. Sličnu rezoluciju donijelo je i Predsjedništvo BiH na inicijativu Milorada Dodika", navodi se u pismu.

Dragan Čović i Milorad Dodik nedavno su boravili u odvojenim posjetama Izraelu gdje su se sreli sa zvaničnicima ove zemlje.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG