Za vlasti u Beogradu "povratak otetog pravosuđa državi i narodu", za Brisel alarm da Srbija na svom putu ka Evropskoj uniji "ide u suprotnom pravcu".
Bez javne rasprave, bez konsultacija sa tužiocima, sudijama, Venecijanskom komisijom i EU - Skupština Srbije usvojila je izmene pravosudnih zakona koje struka opisuje kao udar na nezavisnost sudstva i tužilaštva.
Brisel je to nazvao "glasanjem za ograničavanje nezavisnosti pravosuđa".
Pozvao je parlament u Beogradu da u "najkraćem mogućem roku" preispita te zakone i uskladi ih sa evropskim standardima.
"Kada postoji zemlja kandidat za evropske integracije, a Srbija to jeste, očekujemo da se ta zemlja ponaša evropski. Ovo je ozbiljan korak unazad, jer su ti amandmani usvojeni na veoma brz i netransparentan način, bez ikakvih konsultacija", kazala je 29. januara evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Četiri godine Srbija nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima o članstvu.
"Ne znam kako je to korak nazad, kad nismo imali nijedan korak napred već četiri godine, gde to sad idemo korak unazad, ali dobro, to je na nadležnima", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarišući istog dana poruke evropske komesarke.
Izvori iz Komisije potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je zabrinutost zbog izmena pravosudnih zakona evropska komesarka već prenela predsedniku Srbije tokom susreta u Davosu prošle nedelje.
Jovana Spremo, koordinatorka nevladine Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za poglavlje 23, koje se odnosi i na pravosuđe, kaže za RSE da je "ovo definitivno jedna od oštrijih reakcija Evropske unije".
"To znači da je to neka vrsta poslednje opomene pred ono što će se desiti, odnosno pred ono što bi eventualno Evropska komisija napisala u sledećem izveštaju", dodala je.
Ministarstvo pravde i Vlada Srbije nisu odgovorili na pitanja RSE u vezi sa porukama EU.
'Srbija do sada nije bila u ovakvoj situaciji'
U Izveštaju Evropske komisije o vladavini prava za Srbiju, koji je objavljen u julu prošle godine, upozorava se na izražen politički pritisak na pravosuđe i tužilaštvo, bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora.
Jovana Spremo podseća da Srbija duži niz godina ima blago napredovanje ili neku vrstu ograničenog progresa u poglavlju koje se odnosi na ova pitanja.
"Izjava komesarske (Marte Kos) govori o tome da bi usvajanje ovih zakonskih izmena moglo da dovede do toga da Srbija dobije ocenu nazadovanja, odnosno takozvani 'backsliding'. Da plastično objasnim - to bi bila ocena jedan, (na skali) od jedan do pet", ističe.
Dodaje da Srbija do sada nije bila u takvoj situaciji, te da je ovo "definitivno korak unazad u evropskim integracijama".
"Poglavlja 23 i 24 su, takozvana, uslovna poglavlja, odnosno sve vam drugo u pregovorima zavisi od vladavine prava", ukazuje Spremo.
Ta dva poglavlja tiču se pravosuđa, ljudskih prava, sloboda i bezbednosti. Srbija ih je otvorila u julu 2016.
Osim zastoja u pregovorima, moguće su i finansijske posledice, smatra Spremo.
"Pravosudni zakoni nisu nešto što je propisano našom reformskom agendom za Plan rasta, ali izbor sudija i tužilaca jeste i ovo će automatski, budući da se ovim zakonima na neki način slabi nadležnost pravosudnih saveta, uticati na to kako će se birati tužioci i sudije dalje", objašnjava.
Plan rasta EU za Zapadni Balkan je krajem 2023 usvojila Evropska komisija, sa ciljem jačanja procesa približavanja regiona Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i jačanja reformi i regionalne saradnje.
Zbog neispunjenih obaveza, koje taj plan predviđa, Srbija je već dobila oko 50 mliona evra manje.
Zašto konsultacije sa EU i Venecijanskom komisijom?
Ukoliko želi da postane punopravna članica Unije, od Srbije se očekuje da uskladi svoje zakonodavstvo sa EU.
"Oblast pravosuđa u EU se dosta oslanja na standarde Saveta Evrope, tako da je mišljenje Venecijanske komisije (telo Saveta Evrope za pravna i ustavna pitanja) o zakonima koji se odnose na pravosuđe izuzetno važan pokazatelj Evropskoj komisiji da li je nešto izmenjeno po standardima Unije", objašnjava Jovana Spermo iz Nacionalnog konventa EU.
Srbija je 2022. godine usvojila ustavne izmene koje se odnose na pravosuđe, a odmah nakon toga i izmene pet pravosudnih zakona.
Na te promene se obavezala u procesu pristupanja EU.
"A sada imamo izmene od kojih je preko 70 odsto štetno, koje predlaže jedan poslanik, ne organizuje čak ni javno slušanje u okviru nadležnog odbora u kojem je on predsednik i ne konsultuje nikoga od nadležnih organa", ukazuje Spremo.
Šta su najproblematičnije izmene zakona?
Vladajuća većina u Skupštini usvojila je 28. januara, na predlog SNS poslanika Uglješe Mrdića, izmene Zakona o sedištima i područjima sudova i tužilaštava, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o organizaciji državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o sudijama.
Tokom višednevne rasprave poslanici vlasti branili su te zakonske izmene tvrdeći da će doprineti efikasnosti i pravičnosti u radu sudskih instanci.
"Zahvalan sam svim narodnim poslanicima koji su glasali za usvajanje seta pravosudnih zakona jer su dali istorijski doprinos da Srbija vrati oteto pravosuđe", naveo je Mrdić nakon glasanja u skupštini.
Izmene su, s druge strane, kritikovali Visoki savet tužilaštva, Visoki savet sudstva, Advokatska komora Srbije, te niz strukovnih organizacija.
Upozorili su da takve zakonske izmene mogu ugroziti nezavisnost sudstva i tužilaštva od izvršne vlasti.
Jovana Spremo ukazuje da bi ovakvim izmenama najviše bila pogođena tužilaštva.
Prema dosadašnjem zakonu, tužilac je mogao biti privremeno upućen u drugo javno tužilaštvo. Izmene predviđaju da se svi oni sada povlače, jer će odluku o njihovom upućivanju ubuduće donositi Visoki savet tužilaca, a ne kao do sada Vrhovni javni tužilac.
TOK, koji u nekoliko slučajeva vodi istragu protiv državnih zvaničnika, upozorio je da bi to značilo "nasilno i trenutno smanjenje broja javnih tužilaca".
Spremo ukazuje i na problematične izmene koje se tiču Tužilaštva za visokotehnološki kriminal.
"Ono se na mala vrata vraća pod okrilje Višeg tužilaštva u Beogradu gde je glavni tužilac (Nenad Stefanović) praktično poslušnik izvršne vlasti i koji će onda odlučivati da li će neko biti hapšen zato što je napisao nešto protiv vlasti", dodaje.
Što se tiče sudstva, jedna od najčešćih kritika bila je odluka da se formira novi sud. Predviđeno je da se Treći osnovni sud u Beogradu podeli na treći i četvrti - jedan nadležan za opštinu Zemun, a drugi za Novi Beograd i Surčin.
"Mislim da je najproblematičnije stvaranje jednog novog suda bez ikakve prethodne analize potreba, bez ikakvih određenih budžetskih sredstava, dodatnog izbora sudija", kazala je Jovana Spremo.
Da li će zakonske izmene biti povučene?
Predsednik Srbije tvrdi da "nije ni pročitao zakone", ali brani njihov sadržaj.
Ipak, saradnicima je zamerio što su, kako je rekao, izbegli javnu raspravu.
"Trebalo je da idu na široku javnu raspravu, da se konsultuju sa ljudima iz Evropske unije, ne da slušaju njihove naloge, nego da se konsultuju sa njima, jer kad ste na evropskom putu, onda vam je to obaveza", rekao je Vučić.
Da li će poslanici odgovoriti na pozive Evropske komisije da preispitaju ove zakonske izmene, Vučić kaže: "To je njihova stvar".
Da bi zakon stupio na snagu, mora da ga potpiše predsednik države. Vučić nije odgovorio na novinarsko pitanje da li će to učiniti.
"Ukoliko se desi da predsednik ipak potpiše ovo, to je jasan znak da ga ne interesuje evropski put", smatra Spremo.
Godine stagnacije na putu ka EU
Srbija je otvorila 22 poglavlja, a samo dva je zatvorila.
Savet za opšte poslove EU je u zaključcima krajem prošle godine naglasio potrebu za daljim napretkom Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom što će, kako se navodi, ubuduće određivati tempo pristupnih pregovora.
Navodi se i da su reforme u državi usporene, a napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije minimalan.
Savet se osvrće i na masovne proteste nakon nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 osoba, i poziva na nepristrasne istrage i zaštitu slobode okupljanja.
Kada je reč o usklađenosti Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, konstatuje se da se usklađenost povećala, ali da se očekuje puna primena, koja bi podrazumevala uvođenje sankcija Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.
Srbija ekonomski u velikoj meri zavisi od Evropske unije, koja je najveći investitor. U prvoj polovini 2025. prema podacima Narodne banke Srbije, investicije iz EU činile su 85 odsto ukupnih stranih direktnih investicija.
Takođe, sa državama EU ima značajnu spoljnotrgovinsku razmenu.